“S obzirom na i dalje prisutne geopolitičke tenzije, rast protekcionizma i neizvesne trgovinske politike u međunarodnom okruženju, neophodno je nastaviti sa sprovođenjem oprezne monetarne politike. Opreznost je takođe potrebna i zbog neizvesnosti u pogledu kretanja svetskih cena energenata i drugih primarnih proizvoda, kao i cena pojedinih prehrambenih sirovina, pre svega kafe i kakaoa, koje su nedavno dostigle rekordne nivoe na svetskim berzama”.

Tako glasi deo iz saopštenja sa današnje sednice Izvršnog odbora Narodne banke Srbije na kojoj je odlučeno da se referentna kamatna stopa zadrži na nivou od 5,75%, kao i da na nepromenjenim nivoima ostanu kamatne stope na depozitne (4,5%) i kreditne olakšice (7,0%). Prilikom donošenja ovakve odluke, kako se navodi u saopštenju za medije, Izvršni odbor je istakao da je referentna kamatna stopa tokom prethodne godine u tri navrata smanjivana za po 25 baznih poena i da se od septembra 2024. godine nalazi na nivou od 5,75%, pri čemu se efekti ovih smanjenja mogu očekivati i u narednom periodu.

U saopštenju NBS se dalje navodi da se inflacija od početka ove godine kreće oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, na šta su uticale više cene naftnih derivata, poskupljenje pojedinih kategorija prehrambenih proizvoda – povrća, kafe i konditorskih proizvoda, kao i cene komunalnih usluga.

“Ipak, međugodišnji rast cena hrane nastavio je da se kreće ispod ukupne inflacije i u februaru je iznosio 4,3%. Izvršni odbor je imao u vidu da bi inflacija, prema februarskoj centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, nakon kretanja oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja početkom godine, od drugog tromesečja trebalo bi postepeno da usporava i da se krajem godine približi centralnoj vrednosti cilja, što je nivo oko koga će se kretati do kraja horizonta projekcije. Takvom kretanju inflacije doprineće i dalje restriktivni uslovi monetarne politike, niža uvozna inflacija, očekivano usporavanje rasta realnih zarada, očekivani pad cena naftnih derivata u skladu s fjučersima, kao i niže cene voća i povrća, pod pretpostavkom prosečne ovogodišnje poljoprivredne sezone”, navodi se u saopštenju NBS.

U saopštenju se takođe podseća da je Republički zavod za statistiku potvrdio prethodno datu procenu o realnom rastu bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromesečju prošle godine od 3,3% međugodišnje i korigovao naviše prethodna dva tromesečja, tako da je u celoj 2024. godini ostvaren rast od 3,9%. Prema projekciji Narodne banke Srbije, rast bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini iznosiće oko 4,5% i biće vođen domaćom tražnjom, a pre svega ličnom potrošnjom i investicijama u osnovna sredstva.

“Rast privatne potrošnje zasnivaće se na većem raspoloživom dohotku i pozitivnim trendovima na tržištu rada, a rast investicija na povećanoj profitabilnosti privrede, očekivanom nastavku visokih priliva stranih direktnih investicija, planiranim kapitalnim izdacima države, a posebno realizaciji infrastrukturnih projekata predviđenih programom Srbija – Ekspo 2027. Na rast investicija trebalo bi pozitivno da utiču i povoljniji finansijski uslovi zahvaljujući dosadašnjem ublažavanju monetarne politike Narodne banke Srbije i Evropske centralne banke. U ovom trenutku teško je oceniti u kojoj meri će se rast protekcionizma u svetu i uvođenje novih carina odraziti na ekonomsku aktivnost u Srbiji, a prisutan je i rizik da bi blokade i protesti mogli da utiču na odlaganje određenih investicija i potrošnje. Pokazatelji realnog sektora za januar ukazuju na to da za sada nije došlo do znatnijih zastoja u proizvodnom sektoru, pre svega industrijskoj proizvodnji, a nastavlja se i rast aktivnosti u uslužnim sektorima, ali se kod priliva stranih direktnih investicija u dosadašnjem toku godine ipak beleži određeno usporavanje”, navodi se u saopštenju NBS.