Autor: Radojka Nikolić

Sebastijan Renak je bio glavni gost-govornik na ovogodišnjem 13. FMCG Summit Beograd koji je održan 12. oktobra u Centru Sava (Foto: R. NIkolić)

Sebastijan Renak je bio glavni gost-govornik na ovogodišnjem 13. FMCG Summit Beograd koji je održan 12. oktobra u Centru Sava (Foto: R. NIkolić)

Trgovina se i u budućnosti mora prilagođavati savremenim zahtevima, specifičnostima i ukusima svake lokalne zajednice, mali formati maloprodaje mogu da odbrane svoje pozicije brzinom, ali je jasno i da prehrambeni sektor sve više uvodi ugostiteljske elemente.

To je jedna od ocena  Sebastijana Renaka (Sebastian Rennack), međunarodnog eksperta za oblast maloprodaje iz nemačke kuće za analitiku Aletos Retail. On je bio glavni gost-govornik na ovogodišnjem 13. FMCG Summit Beograd koji je održan 12. oktobra u Centru Sava.

U organizaciji magazina i medijske kuće INSTORE – jedine koja pokriva FMCG tržište regiona, ovaj samit je okupio vodeće stručnjake industrije robe široke potrošnje. Glavni fokus ovogodišnjeg samita, kojem je prisustvovalo oko 650 učesnika, bio je na strateškim promenama pod uticajem inflacije, novim formatima maloprodaje, digitalizaciji i balansu između profitnih marži i obima prodaje.

Sebastijan Renak je označio tri ključna trenda koji diktiraju poziciju maloprodaje: Starenje stanovništva i zbog toga smanjenu mobilnost kupaca, zatim Urbanizaciju koja nameće nove usluge i formate trgovine i Manja domaćinstva kojima su potrebne “manje korpe”, ali veća učestalost kupovine.

Kad je o Srbiji reč, Renak smatra da maloprodajni objekti manjeg formata (prodavnice u komšiluku) mogu uspešno da odbrane svoju poziciju i konkurentnost. Borba za poziciju treba da se vodi kroz prilagođavanje lokalnim potrebama i brzim reagovanjem na zahteve kupaca.

Ali, Renak smatra i da mali formati prodavnica treba da šire ponudu na ugostiteljske usluge, kako bi uspešno odgovorili na sve veće prisustvo e-trgovine hranom.

Gost iz Nemačke je analizirao razliku između seoskih i urbanih kupaca, napominjući da se seoske sredine fokusiraju na fizičku pristupačnost, na veće korpe za kupovinu i potrebu za određenim lokalnim asortimanom robe.

Za razliku od njih, kupci u urbanim sredinama traže maksimalnu brzinu, praktičnost i rešenja za trenutnu potrošnju (on-the-go).

O potrebi da se trgovina širi na koncept ugostiteljstva, Sebastijan Renak kaže da se, zapravo, klasične prehrambene prodavnice sada direktno takmiče sa restoranima brze hrane i pekarama.

Da bi u tome dobili bolju poziciju, trgovine treba uvedu proizvode gde su veće marže – kafa za poneti, grickalice i topla hrana. Takva ponuda donosi trgovcima znatno veće profite.

Kakva će biti Prodavnica budućnosti – “The Store of the Future”?

U ključne karakteristike prodavnice budućnosti Sebastijan Renak navodi sledeće:

Mikro-distributivni centar: Zadnji deo prodavnice biće opremljen automatizovanim sistemima za prikupljanje i pakovanje robe (pick-and-pack), što smanjuje prostor u radnji i povećava dostupnost artikala.

Manja površina prodavnice: Optimizovan i sveden fizički prostor

Lokalno specijalizovan asortiman: Ponuda prilagođena specifičnostima i ukusima lokalne zajednice.

Gastro kutak: Prostor sa brzom hranom, mestima za degustaciju i prodavcima u okviru objekta koji poboljšavaju korisničko iskustvo.

Samouslužne kase: Zone za brzo, beskontaktno i samostalno plaćanje.

Zdravstvene i velnes usluge: Integrisane dodatne usluge za brigu o zdravlju i zadovoljstvu kupaca.

Zajednički prostor: Kutak zamišljen kao mesto okupljanja i društvene interakcije unutar lokalne zajednice.

Ovogodišnji Samit robe široke potrošnje je, kroz prezentacije i panele, obuhvatio i ostale aktuelne teme – od uloge veštačke inteligencije do toga kako voditi prodaju u FMCG danas.