Autor: Radojka Nikolić

Agencija za ocenu kreditnog rejtinga Fič Rejtings (Fitch Ratings) potvrdila je 25. jula rejting za Srbiju na „BB+“, uz pozitivne izglede. Time je zadržan neinvesticioni, špekulativni nivo koji je Srbija već imala kod ove agencije, uprkos ranijim očekivanjima da će i Fič podići rejting Srbije na sledeći, viši nivo a to je investicioni nivo “BBB-“. Taj nivo je Srbija već dobila od agencije Standard i Purs krajem oktobra prošle godine. Međutim, od Fiča, za sada, ništa od podizanja kreditnog rejtinga Srbije na viši nivo. Tako i piše u njihovom najnovijem izveštaju.

Najnoviji izveštaj agencije Fič Rejtings sadrži i ocenu da je “plafon za Srbiju” upravo nivo “BBB-“ i da se, za sada, ne može ići dalje u podizanju rejtinga.

U komentarima sadašnjeg rejtinga za Srbiju “BB+” koji je dala agencija Fič Rejtings, ocenjuju se srpske ekonomske i monetarne prilike, uz osvrte na aktuelna dešavanja i uz upozorenja na moguće rizike.

Iz toga se mogu izdvojiti dva detalja: ekonomski rast guraju investicije u okviru projekta “Skok u budućnost” i ocena političkog rizika. Evo kako to izgleda u komentarima koji prate najnoviji izveštaj Fič Rejtingsa za Srbiju.

“Plan ‘Skok u budućnost’ uključuje 17,8 milijardi evra (20% BDP-a iz 2025. godine) javnih investicionih projekata usmerenih na Sajam Expo 2027 u Beogradu, sa 8 milijardi evra potrošenih do kraja 2024. godine. Uprkos političkoj nesigurnosti, projekti direktno povezani sa lokacijom Sajma izvode se na vreme, dok su drugi u zakašnjenju.

Vlasti imaju relativno dobar uvid u realizaciju projekata, iako očekujemo izvesno nedovoljno izvršenje budžetiranih kapitalnih investicija”, navodi se u izveštaju agencije Fič Rejtings.

Ali, uz taj najavljeni rast, ide i upozorenje zbog aktuelne političke neizvesnosti. Značajan deo komentara naslovljen je kao “Visoka politička neizvesnost” i glasi:

“Studentski protesti nastavljeni su širom Srbije od infrastrukturne nesreće u Novom Sadu u novembru 2024. godine i čak su se intenzivirali sukobima sa policijom krajem juna. Demonstranti imaju široke zahteve, ali oni nisu formalizovani u političku agendu ili pokret. Rezultati lokalnih izbora u junu ukazuju na visoku društvenu polarizaciju. Dok je vladajuća stranka SNS osvojila glasove, opozicija je postigla snažne rezultate, iako je i dalje veoma fragmentirana.

Predsednički izbori treba da se održe u proleće 2027. godine, a parlamentarni izbori do kraja 2027. godine, ali nedavne izjave predsednika Vučića sugerišu da prevremeni izbori ostaju mogućnost. Nakon što je Miloš Vučević podneo ostavku na mesto premijera u januaru, novi kabinet na čelu sa Đurom Macutom imenovan je u aprilu i ostaje posvećen zdravoj kombinaciji makroekonomske i fiskalne politike.

Međutim, domaća politička razmatranja i potencijalno vreme održavanja izbora mogli bi dovesti do dodatnog fiskalnog olakšanja”, navodi se u najnovijoj oceni kreditnog rejtinga Srbije.

Pošto se očekuje da investicije kroz plan “Skok u budućnost” budu podrška rastu, Fič predviđa ubrzanje rasta na 3,7% u 2026. i 4,2% u 2027. godini.

Kako se navodi, do rasta će u naredne dve godine doći zbog velikog broja javnih i privatnih investicija, usled povećanih prihoda od turizama i veće potrošnje domaćinstava u 2027. godini.

U pozitivne ocene Fič Rejtingsa ubraja se konstatacija da ekonomiju Srbije podržavaju: zdrava kombinacija politika, razumno fiskalno upravljanje, ojačane međunarodne rezerve i povećan BDP po stanovniku, u poređenju sa prosekom koji važi za države sa rejtingom „BB“.

Kao pozitivni izgledi navedeni su: solidan ekonomski rast vođen investicijama, u okviru plana „Skok u budućnost – Serbia Expo 2027“. Postoji kontinuirano smanjenje državnog duga, ojačano spoljnom pozicijom i dobro se upravlja nedavnim inflacionim šokom, ocenjuje agencia Fič Rejtings.

Kad je reč o kratkoročnim izgledima rasta za Srbiju, Fič ih je ocenio kao slabije i revidirao je svoju prognozu rasta za 2025. godinu na 3%, sa 4,2% projektovanih u januarskom pregledu. Slabije rezultate od očekivanih, Fič navodi kao posledicu visoke domaće političke i globalne trgovinske neizvesnosti.

Kao otežavajuću okolnost za ekonomski rast Fič navodi veće oslanjanje države na spoljno finansiranje Srbije nego u zemljama sa istim rejtingom. To podrazumeva visok udeo javnog duga u stranoj valuti, visoku evroizaciju bankarskog sektora i velike deficite tekućeg računa.

U vezi sa tim je i upozorenje da povećana domaća politička neizvesnost stvara rizike za ekonomske izglede, jer je već doprinela pritiscima na devizne rezerve početkom 2025. godine.

I u delu u kojem komentariše rast BDP-a od 2% u prvom kvartalu 2025. godine, Fič objašnjava da je do toga došlo zbog sporije potrošnje domaćinstava i pada fiksnih investicija, pa se opet referiše na proteste: “Socijalni protesti su uticali na raspoloženje potrošača i investitora, usred nižih doznaka i priliva stranih direktnih investicija. Očekujemo da će se rast poboljšati tokom ostatka godine, iako rizici od pada i dalje postoje zbog indirektnog efekta povećanja carina u SAD, potencijalnih sankcija srpskoj naftnoj kompaniji NIS-u i neizvesne poljoprivredne proizvodnje”, navodi Fič u svojim komentarima ocene rejtinga za Srbiju.

Fič upozorava i na povećanje fiskalnog deficita: “Fiskalni deficit će se povećati na 3% BDP-a u 2025. godini, sa 2% u 2024. godini, usled slabijih izgleda ekonomskog rasta. Očekujemo da će vlada biti u stanju da se prilagodi svakom potencijalnom manjku prihoda, uz fleksibilnost u prilagođavanju kapitalnih izdataka”, navodi se u izveštaju uz očekivanja da će se fiskalni deficit smanjiti na 2,7% u periodu 2026-2027, jer će se rast ubrzati i biće manje izvršenih rashoda.

Iz najnovijeg izveštaja agencije Fič Rejtings, izdvajamo još nekoliko ocena važnih za ekonomske prilike u Srbiji.

*Kapitalni izdaci su budžetirani na prosečno 7% BDP-a godišnje između 2025. i 2027. godine.

*Vlada Srbije u velikoj meri zavisi od spoljnog finansiranja, koje čini 71% stanja duga. To objašnjava i visok udeo duga od 78% u stranim valutama, iako je valutni rizik u velikoj meri ublažen kredibilnim, stabilizovanim deviznim kursom u odnosu na evro. Veoma visoki depoziti centralne vlade (na nivou od 8,7% BDP-a na kraju aprila 2025. godine) daju Srbiji fleksibilnost da pokrije svoje potrebe za finansiranjem.

*Umeren pad duga: Fič prognozira da će se odnos duga opšte države i BDP-a smanjiti na 46,1% u 2027. godini, sa 47,5% u 2024. godini. Smanjenje duga biće sa više početne tačke nego što je projektovano u januaru i biće sporije zbog nižeg nominalnog rasta BDP-a i šireg primarnog deficita u proseku od 0,6% BDP-a.

*Širi računovodstveni dug, niži prilivi stranih direktnih investicija: Podaci o platnom bilansu za 5M25 pokazuju povećanje računovodstvenog duga u odnosu na 2024. godinu zbog povećanja uvoza vođenog investicijama i smanjenja neto priliva stranih direktnih investicija.

*Procena Fiča je da će neto direktne investicije u proseku iznositi 4,3% BDP-a u periodu 2025-2027, a da će drugi finansijski tokovi će pokriti prazninu.

*Inflacija će ostati u okviru cilja: Ukupna inflacija se kretala u gornjem rasponu cilja inflacije (raspon od 1,5 procentnih poena sa obe strane od 3%) u prvoj polovini 2025. godine i bila je vođena upornom, iako ublažavajućom, inflacijom usluga i ubrzanim rastom cena hrane. U ostatku godine, cene hrane će nastaviti da vrše pritisak na inflaciju, s obzirom na verovatno ispodprosečnu poljoprivrednu sezonu. Prosečna inflacija će biti 4,3% u 2025. godini, 3,5% u 2026. godini i 3,1% u 2027. godini.

*Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije održava se na 5,75% od septembra 2024. godine.

*Fič: Očekujemo da će NBS ostati oprezna i da će smanjiti referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena u 2025. godini i 100 baznih poena u 2026. godini, usred spoljnih i domaćih pritisaka.

*Osetljivost rejtinga – faktori koji bi, pojedinačno ili zajedno, mogli dovesti do negativne akcije/sniženja rejtinga  na makro nivou su: slabiji ekonomski rast ili makroekonomska nestabilnost, na primer, zbog produžene domaće političke neizvesnosti i/ili geopolitičkih rizika

*Osetljivost rejtinga – spoljne finansije: povećanje spoljnih pritisaka, što dovodi do pada deviznih rezervi

* Osetljivost rejtinga – javne finansije: povećanje duga opšte države/BDP-a, na primer, zbog strukturnog fiskalnog popuštanja i/ili značajnog prekoračenja kapitalnih rashoda

*U faktore koji bi, pojedinačno ili zajedno, mogli dovesti do povećanja rejtinga, Fič navodi, na makro nivou, veće poverenje da trenutna domaća politička nestabilnost neće poremetiti izglede za solidan rast ili potkopati makroekonomsku stabilnost. A kao strukturne navodi, pored ostalih, i poboljšanje upravljanja, uz odlučnije korake za bolje izglede za pristupanje Srbije članstvu u EU.