Nikola Pontara, direktor kancelarije Svetske banke u Srbiji

Nikola Pontara, direktor kancelarije Svetske banke u Srbiji

Očekivana stopa rasta Srbije u narednim godinama od oko 3,5 do 4 odsto prvenstveno će biti posledica potrošnje, ali u određenoj meri i ulaganja, navodi se u najnovijem izveštaju Svetske banke koji je prenela kancelarija u Beogradu. Očekuje se usporavanje ekonomske ekspanzije u 2025, uz pojavu pretežno negativnih rizika. Srednjoročne stope rasta od oko 3,5 do 4 odsto prvenstveno će biti posledica potrošnje i javnih ulaganja.

Realizaciju takvog scenarija rasta mogu ugroziti negativni rizici koji se odnose na rezultate poslovanja državnih preduzeća i efekti neizvesnosti trgovinskih politika na eksternu tražnju za izvozom iz Srbije, dok ekstremni vremenski događaji mogu značajno uticati na poljoprivredu i infrastrukturu. Na pozitivnoj strani, očekuje se postepeno smanjenje inflacije i njeno svođenje u ciljani raspon Narodne banke Srbije. Stabilan ekonomski rast, zajedno sa ciljanom socijalnom pomoći, biće od presudnog značaja za dalje smanjenje siromaštva, navodi se u saopštenju za medije.

Nikola Pontara, direktor kancelarije Svetske banke u Srbiji ocenio je da Srbija ima dobar potencijal da ubrza svoju srednjoročnu stopu rasta na nivo viši od 4 odsto. Da bi se to ostvarilo, Srbija će morati da preduzme značajne strukturne reforme kako bi mobilisala privatni sektor i dodatno poboljšala svoje poslovno okruženje, unapredila ljudski kapital, ojačala institucije i bliže se povezala sa Zapadnim Balkanom i EU. Istovremeno, trebalo bi uložiti napore i u sprovođenje zelene i digitalne tranzicije”, naveo je Pontara.

Kad je reč o prethodnoj godini, Svetska banka ocenjuje da je privreda Srbije ostvarila u 2024. međugodišnji rast od 3,9 odsto, više od prethodno projektovanih 3,5 odsto, i to prvenstveno usled neočekivano dobrih rezultata sektora građevinarstva, industrije i usluga. Međutim, ozbiljna suša koja je pogodila Srbiju u leto 2024. značajno je uticala na poljoprivredu i doprinela usporavanju rasta u drugoj polovini godine. Stopa nezaposlenosti iznosila je prosečnih 8,6 odsto u 2024, a stopa zaposlenosti nastavila je da se povećava, dostigavši rekordnih 51,4 odsto uprkos marginalnom smanjenju neformalnog zapošljavanja.

Stopa siromaštva opala je u 2024. na 7,7 odsto, a predviđa se njen dalji pad, premda nešto sporijim tempom, pošto preostalo siromašno stanovništvo neretko karakteriše hronična nezaposlenost, zbog čega ono ne ostvaruje korist od ekonomskog rasta, navodi se u najnovijem izveštaju Svetske banke.