Autor: Radojka Nikolić

Kako će izgledati Evropska unija 2030. godine, koje će nove članice primiti i kakav će biti nivo životnog standarda? Koliki će biti bruto domaći proizvod po stanovniku razvijenih i nedovoljno razvijenih EU ekonomija? Dva zanimljiva događaja su nedavno nametnula to pitanje.

Prvi je najava da su Albanija i Crna Gora najozbiljniji kandidati za prijem u članstvo EU i pre 2030., a drugi je analiza-istraživanje Eurostata. Prema toj analizi, stanovnici Albanije sada imaju čak manje od jedne petine nivoa standarda EU, Crnogorci ispod jedne trećine, a blizu jedne trećine je i Srbija o kojoj se, inače i ne govori kao o potencijalnom članu EU u ovom “izvlačenju”.

O čemu je reč i može li se napraviti predikcija, uz pomoć statistike, kako bi mogao da izgleda nivo standarda novoprimljenih članica EU i vodećih držva EU, kao što je, na primer, Nemačka?

Najpre o ozbiljnosti najave da članice EU, pre ostalih, mogu postati Albanija i Crna Gora.

Posle sastanka u Skoplju EU-Zapadni Balkan (30. juna i 1. jula) o planu rasta kojim EU podržava razvoj ovog regiona, kako bi ekonomski brže napredovao i približio se razvijenijoj Evropi, postalo je sasvim jasno da bi dve države sa ZB mogle da postanu članice EU do 2030. godine a možda i koju godinu ranije.

Prva je Albanija, za koju je njen premijer Edi Rama rekao da će tehničke pregovore završiti 2027. godine. To je potvrdila i komesarka za proširenje EU Marta Kos koja je Albaniju ocenila kao jednog od najnaprednijih kandidata za pristupanje Evropskoj uniji i dodala da je osim Albanije, još i Crna Gora, prilično spremna za ulazak u EU.

“Te dve zemlje mogle bi postati članice EU čak i pre 2030. godine”, najavila je Kos. Dakle, jasno je da evropski zvaničnici vide ove dve države veoma blizu članstva u EU.

No, nedugo posle toga, zvanična statistika Evropske unije – Eurostat, objavila je analizu “Ekonomski razvoj u zemlјama proširenja” u kojoj je naveden nivo životnog standarda po stanovniku u svim zemljama koje su u statusu kandidata za članstvo u EU.

Analiza je detaljna i zasniva se na podacima koje su dostavile države kandidati, koje sarađuju po Eurostat metodologiji, a sakupljani su, kako se navodi, do maja ove godine. Posmatran je status rasta/pada bruto domaćeg proizvoda u desetogodišnjem periodu – od 2014. do 2024. godine.

Što se tiče nivoa BDP-a po stanovniku u EU, on je povećan sa 26.830 evra u 2014. godini na 39.680 evra u 2024. godini.

U delu koji se odnosi na Srbiju, pokazalo se da je u 2024. godini, nominalni BDP po stanovniku Srbije dostigao 12.510 evra (14.600 dolara) , što je jednako 31,5% proseka EU (39.680 evra). To je značajno povećanje, jer je BDP po stanovniku iznosio samo 5.190 evra u 2014. godini, navodi Eurostat.

Prema podacima Eurostata za Crnu Goru (za 2023. godinu), u toj je državi BDP po stanovnioku iznosio 11.000 evra, što je ispod jedne trećine nivoa EU.

Albanija je, prema Eurostatu, ostala još na nižem nivou – 6.500 evra (2022. godine, noviji podaci nisu dostupni, navodi Eurostat). Taj BDP po stanovniku iznosi čak manje od jedne petine, odnosno samo 18,1% vrednosti EU.

Dakle, ako je izvesno da će i Albanija i Crna Gora, prema najavama zvaničnika EU, postati za koju godinu članice EU i to pre 2030., kako bi to moglo da izgleda? Imajuću u vidu i okolnost da će se u narednom periodu povećavati BDP tih država. Ali, imajući u vidu da će se povećavati i BDP ekonomski razvijenih EU članica.

Može li se napraviti aproksimacija nivoa dostignutog razvoja BDP-a Albanije ili Crne Gore, u poređenju sa, na primer, Nemačkom?

Procenama razvoja BDP-a po stanovniku bavi se Statista – globalna platforma eksperata za podatke. Oni su objavili procene kretanja BDP-a za gotovo sve države sveta, pa i za države koje se pominju u kontekstu pristupanja EU, za period do 2030. godine.

U toj analizi ekspertske platforme Statista, Albanija bi 2030. trebalo da ima 14.702 dolara po stanovniku, a Crna Gora 17.590 dolara po stanovniku.

Srbija bi, iako se mi uopšte ne pominjemo u ovom kontekstu za članstvo u EU, trebalo da ima 21.070 dolara po stanovniku.

A što se tiče Nemačke, projekcije platrforme Statista pokazuju da bi BDP po stanovniku 2030. godine tamo iznosio 63.650 dolara po stanovniku.

Kako će, onda, izgledati ekonomska slika takve Evropske unije u kojoj bi, za pet godina, trebalo da se nađu jedna Albanija sa oko 14.700 dolara po stanovniku i Nemačka koja ima četiri i po puta veći BDP po stanovniku?

Ili, Crna Gora koja će 2030. imati oko 17.600 dolara po stanovniku, što je oko tri i po puta manje od nemačkog nivoa BDP-a po stanovniku?

Ne treba se mnogo ni čuditi, jer smo već videli kako se realizuju političke odluke za prijem u EU.

Za sada je jasno da se više ne pominje istovremeni prijem svih zemalja Zapadnog Balkana u članstvo EU, već pojedinih država, što znači da je “rasparčavanje” već počelo. A šta će to značiti i šta će doneti, tek ćemo videti.