Autor: Radojka Nikolić

Svetska banka: Izgledi za Zapadni Balkan, 2022-2027.(Realni rast BDP-a po tržišnim cenama, u procentima)

Svetska banka: Izgledi za Zapadni Balkan, 2022-2027. (Realni rast BDP-a po tržišnim cenama, u procentima)

BEČ, 7. oktobra 2025. — Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, privrednog rasta i tržišta rada, region Zapadnog Balkana mogao bi da se suoči sa manjkom od preko 190.000 radnika tokom narednih pet godina.
Da bi „otključao” privredni rast, Zapadni Balkan mora da uloži u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mesta.

Među merama su jačanje obrazovnog i sistema zdravstvene zaštite i povećanje stope učešća u radnoj snazi, naročito među ženama.

Ulaganje u saobraćajnu, ekološku i energetsku infrastrukturu može da pomogne bržem i efikasnijem povezivanju preduzeća i građana i da unapredi produktivnost.
Pored toga, poslovanje i rast privatnog sektora zahtevaju jačanje javne uprave i pružanje podrške za politike kojima se podstiče privredni rast, uporedo sa kreiranjem predvidljivog regulatornog
okruženja.

Ove ocene sadržane su u najnovijem Izveštaju Svetske banke za region Zapadnog Balkana, koji je danas objavljen.

U izveštaju se navodi da će privredni rast Zapadnog Balkana biti umereno ubrzan u 2026, nakon čega će u 2027. uslediti konkretniji oporavak. Procene Svetske banke su da će tom oporavku doprineti snažniji izvoz i investicije, zajedno sa popuštanjem globalne ekonomske neizvesnosti.

Kao što se vidi iz tabele, u sledećoj godini najveći privredni rast će imati Kosovo sa 3,8%, zatim Albanija sa rastom od 3,5%, sledi Crna Gora sa 3,2%, a na kraju Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija i Srbija sa po 3% procenjenog ekonomskog rasta u 2026. godini.

Da bi napredovao u približavanju stepenu razvoja Evropske unije, region Zapadnog Balkana mora da se usmeri na kreiranje kvalitetnih radnih mesta, navodi se u upravo objavljenom izveštaju Svetske banke.
“Privredni rast na Zapadnom Balkanu usporio je tokom 2025, budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje; pojačana neizvesnost ograničavala je trgovinu i ulaganja, i to uprkos solidnom rastu zarada i kredita”, navodi se u izveštaju. “Fiskalna politika, i pored blage relaksacije, ostaje disciplinovana, tako da je deficit bio ispod 3% a javni dug je nastavio kretanje silaznom putanjom”.

Prema prognozama Redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan, kombinovani privredni rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Severne Makedonije, Srbije i Crne Gore dostići će 3% u 2025, što je za 0,2 procentna poena niže od prethodnih projekcija.

Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1% u 2026, a zatim na 3,6% u 2027.

„Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje zaostajanje u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske Unije, ali privredni rast je i dalje nedovoljan da bi zadovoljio ambicije građana”, ocenila je Šaoćing Ju, direktorka Svetske banke za Zapadni Balkan.

„Da bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti izmene strategije zapošljavanja – kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje veština građana i jačanje preduzeća kroz digitalna poboljšanja”, zaključila je ona, a novi se u saopštenju za medije Svetske banke.

U izveštaju se takođe ističe da je važno podsticanje konkurencije u ključnim sektorima poput energetike i saobraćaja. Važna je i reforma državnih preduzeća, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim startapima.
“Konačno, aktiviranje privatnog kapitala trebalo bi da podrži privredu kroz finansiranje, ulaganja, garancije i osiguranje, ali istovremeno i da podstakne digitalna i zelena unapređenja”, navodi se u izveštaju.

Prema nalazima ovog izveštaja, Zapadni Balkan suočen je sa paradoksom na tržištu rada: u pojedinim sektorima prisutan je trajan manjak radnika, ali uporedo sa time i stope nezaposlenosti su visoke – preko 10 odsto – a učešće u radnoj snazi je nisko, ispod 55 odsto, naročito među ženama, mladima i starijim odraslima.
“Demografska kretanja pojačavaju ove izazove. Radno sposobno stanovništvo je već značajno smanjeno. Prema projekcijama, očekuje se pad radno sposobnog stanovništva za skoro 20 odsto do 2050.” – upozorava se u Jesenjem izveštaju Svetske banke za Zapadni Balkan.