Razvijaju vrhunske softvere i poslovna rešenja za različite biznise, od startapova do multinacionalnih kompanija. Posebno su posvećeni razvoju startapova za koje su uradili softver. Treba prvo razumeti klijenta i shvatiti njegove probleme, a potom razmisliti kako tehnologijom i znanjem pronaći optimalno rešenje, ističu naši sagovornici

Miroljub Bošković, Nenad Ilijić i Milan Stamenković na skupu u Portugalu

„Ingsoftware“ je kompanija za razvoj softvera sa sedištem u Nišu i kancelarijama u Americi, Africi, Austriji i Švajcarskoj. Zapošljava oko stotinu programera, dizajnera, konsultanata i menadžera koji pokrivaju različite segmente poslovanja, a po potrebi angažuje i spoljne saradnike. Osnovana je 2009. godine i iza sebe ima više od stotinu projekata različite kompleksnosti i iz različitih sfera biznisa. Specijalizovana je za isporuku vrhunskih softverskih i poslovnih rešenja za različite biznise, kao što su sistemi za e-trgovinu, maloprodaju, građenje lojalnosti kupaca kao i za finansijsko upravljanje poslovanjem. Cilj kompanije je kreiranje softverskih rešenja prilagođenih specifičnim potrebama klijenata.

Firmu su osnovali Nenad Ilijić, diplomirani inženjer elektronike, koji je danas generalni direktor i Milan Stamenković, diplomirani inženjer informatike, sada direktor za operacije. Kao većina IT kompanija, krenuli su iz garaže, a zatim su se širili. Prvi im se pridružio Miroljub Bošković, danas direktor prodaje i marketinga. Za nekoliko godina dostigli su nivo respektabilnog partnera kompanijama na tri kontinenta.

Nenad Ilijić je prvo radio na Elektronskom fakultetu u Nišu kao saradnik na projektima. Posle nekoliko godina, ponudili su mu da radi u nastavi, ali njemu je zanimljivija bila industrija.

– Cilj nam je bio da pravimo softver. Bilo je to vreme krize koja je pogađala i IT sektor. U startu smo učili kako da se borimo za opstanak, što nam je bila dobra lekcija. Već posle dva meseca od formiranja suočavali smo se sa problemima koje smo morali da prevladavamo. Bilo je to vreme kada se nije ni znalo šta je to startap i kako doći do fondova. Jedino smo znali da hoćemo da pravimo softver za klijente i to smo i radili. U to vreme, IT industrija kod nas je tek bila u začetku. Više je to bio stihijski proces, nego fokusiranje na neku konkretnu industriju, ispričao je Nenad za Ekonometar.

Nenad Ilijić

Tek kad su počeli da rade sa klijentima počeli su da profilišu kompaniju. Jedan od njihovih prvih klijenata izrastao je u svetskog lidera u trgovini plemenitim metalima. Saradnja sa njim je učinila da postanu eksperti za finansijsku industriju.

– Zajedno smo uradili odličan posao i postavili osnovu za naš aktivniji rad sa velikim kompanijama kojima su potrebna softverska rešenja, koja im omogućavaju veću poslovnu fleksibilnost i brz odgovor na inovacije. Poseban fokus je na smanjenju troškova, na povećanju sigurnosti, odnosno smanjenju rizika i na usklađivanju sa različitim regulatornim zahtevima. Zahvaljujući toj ekspertizi počeli smo da radimo za osiguravajuće kuće, razvijali smo i bankarski softver, a u međuvremenu smo dobili i nekoliko velikih klijenata u autoindustriji, ispričao je Nenad o počecima.

Naš sagovornik ističe da su posebno posvećeni razvoju startapova. Želja im je da pomažu onima koji tek kreću sa svojim biznisom, jer su i sami prošli kroz muke razvoja poslovanja a rade i na nekoliko svijih startap projekata. Kompanija „Ingsoftware“ ima kancelarije u Austriji, Africi, Švajcarskoj i Americi, ali, kako ističe Ilijić, reč je o mreži saradnika preko kojih dolaze do novih klijenata, dok se razvoj odvija isključivo u Nišu, odnosno, u Srbiji. Najviše klijenata imaju u Americi, potom u Evropi. Jedno vreme dosta su radili i sa afričkim kompanijama.

– Naši klijenti su kompanije. Pravimo softver za poslovanje. U pitanju su različite stvari kojima je zajedničko to kako da tehnologiju učinimo sredstvom koje će im pomoći da zarade više para, da uštede vreme, da lakše reše neki problem, da jeftinije i lakše proizvedu i prodaju. Mi tehnologiju stavljamo u službu povećanja profita, da kompanije budu bolje, efikasnije, jeftinije, pojašnjava Nenad Ilijić.

Direktor prodaje i marketinga Miroljub Bošković objašnjava kako funkcioniše ova kompanija.

– Mi pružamo usluge razvoja softvera koji ne postoje na tržištu, već ih je potrebno napraviti i ukrojiti prema potrebama klijenata. Naša osnovna jedinica su softverski inženjeri, ali se to širi i mi se ponosimo time što pokrivamo ceo ciklus razvoja softvera. Proces programiranja je nešto što dođe u drugoj polovini. Ono što je najpre bitno, treba razumeti klijenta i shvatiti njegove probleme, potom razmisliti kako tehnologiju i znanje koje imamo staviti u funkciju rešavanja tog problema. To rade naši biznis analitičari. Oni prikupljaju zahteve za određeni projekat, kasnije to dolazi do naše tehničke ekipe koja radi procenu koliko je vremena potrebno, koliko će koštati, a onda obično krećemo od dizajnera. To je kreiranje brenda i kreiranje identiteta firme. To je vrh ledenog brega. Celo to korisničko iskustvo je jedna dimenzija svega toga i ponekad je, možda, bitnije od samog softvera, ističe Bošković.

Pandemija korone je, kao i kod svih drugih, donela promene u radu. Nakon korišćenja nekoliko prostora u gradu, došli su do prostora u Ulici Strahinjića bana u centru Niša, a onda je došla korona i za jedan dan su prešli na rad od kuće. Uspeli su da se organizuju, čak i da ojačaju. Sada se stvari polako vraćaju na svoje mesto i već razmišljaju o tome kako da se vrate u sedište firme. Kada je reč o kadrovima, programeri, inženjeri i menadžeri bili su isključivo iz Niša, ali kasnije zapošljavaju sve više ljudi iz Beograda, Novog Sada i drugih gradova. Kako ističu, u IT sektoru promenilo se puno toga nabolje.

Platforma za smanjenje konflikata između razvedenih roditelja

Jedna od karektiristika kompanije „Ingsoftware“ je i stvaranje takozvanih spin-ofova (spin-off). Reč je o vrsti korporativne akcije u kojoj kompanija odvaja odeljak kao zaseban posao, odnosno, stvara novu firmu izvan osnovne delatnosti. Kako objašnjavaju sagovornici Ekonometra, to su praktično startapovi u koje ulaže i koje razvija matična firma. Tako niški stručnjaci već dve godine, u saradnji sa američkim partnerom, razvijaju platformu za smanjenje konflikata između razvedenih roditelja. Naime, razvijaju softver koji omogućava komunikaciju između razvedenih supružnika i praćenje plaćanja alimentacije njihovoj deci. Koristeći znanje koje su stekli radeći u industriji, od matične firme napravili su kćerku firmu:

– To je koncept koji bi trebalo da prate i druge firme u regionu. Da iz svoje osnovne delatnosti, u kojima stiču određena znanja i iskustva, razvijaju i neke proizvode koje mogu da plasiraju na tržištu, smatra Nenad Ilijić.

Miroljub Bošković

Miroljub Bošković, koji je zadužen za biznis razvoj, odnosno za dovođenje novih klijenata, marketing i prodaju, najavljuje ambiciozne planove o budućem razvoju, čak dupliranje kadrova i klijenata.

– Imamo velike planove. Trenutno smo u internom trgodišnjem planu, gde optimizujemo poslovanje i ostvarujemo planirani rast za ovu godinu. Cilj nam je da se postavimo kao stabilan partner svetski poznatim kompanijama. Trenutno smo u pregovorima sa nekoliko njih, a sa nekima od njih smo i potpisali ugovore. Planiramo širenje mreže naših partnera i saradnika na različite meridijane, a sve to začinjeno nekim lepim i novim startapovima, jer je to nešto što osvežava naše programere i na čemu oni vole da rade i u narednoj godini. Nadamo se čak dupliranju firme, da imamo duplo više zaposlenih i duplo više klijenata, kaže Bošković.

Niš je univerzitetski centar sa državnim i privatnim fakultetima, u ovom gradu ima puno firmi, tako da postoji tržište mladih talenata. Ali, „Ingsoftware“ se ne uzda samo u to, već i sami pripremaju kadrove. To praktikuju još od osnivanja firme i ponose se time što je čak pedeset odsto onih koji su prošli praksu kod njih, ostalo i da radi u firmi. Inače, već su formirali i tim koji radi na razvoju video igara (Ingenious studios), na sličan način kao što rade biznis aplikacije. U planu je da to postane posebna firma, jer je ova industrija u velikoj ekspanziji i kod nas i u svetu.

Milan Momčilović