Autor: Radojka Nikolić

Promocija Digitalne prizme u Palati nauke - Zadužbini Miodraga Kostića: Jelisaveta Lazarević (voditelj) Goran Pitić i Branislav Vujović (Foto: R. Nikolić)

Promocija Digitalne prizme u Palati nauke – Zadužbini Miodraga Kostića: Jelisaveta Lazarević (voditelj) Goran Pitić i Branislav Vujović (Foto: R. Nikolić)

Veliki rizici i velika očekivanja koje donosi digitalno doba – to su sebi postavili kao zadatak da objasne autori knjige „Digitalna prizma“ Goran Pitić i Branislav Vujović, uz još dvadesetak autora. Ovaj svojevrstan zbornik radova, kao projekat u kojem su učestvovala 22 autora, od kojih je svako specijalista u svojoj oblasti, dovoljno govori o nameri da se tema sagleda iz raznih uglova, kako bi se ponudili odgovori na otvorena pitanja našeg i budućeg digitalnog doba.

Knjiga „Digitalna prizma“ predstavljena je 27. maja u Palati nauke – Zadužbini Miodraga Kostića u Beogradu. Goran Pitić je podsetio na period od pre nepunih 20 godina, kada su se dogodile važne promene koje su upozorile svet, zajedno sa krizom iz 2007. i 2008. godine.

„Januara 2007. godine Stiv Džobs je pokazao svoj novi Ajfon, kupljen je Jutjub, krenulo se sa Fejsbukom, nastala je platforma AirBnb. Krenulo se sa novim poslovnim modelima i platformama i nekako je ta tiha revolucija počela, a da je nismo ni osetili. Danas je, naravno, dramatično osećamo“, rekao je Pitić uz napomenu da je to bio prvi važan trenutak za digitalnu revoluciju.

„A drugi je da smo mi sada u promenjenoj ekonomskoj paradigmi. Mi smo uvek učili studente da je ekonomija nauka o retkim resursima. Jer, ekonomska nauka je od šezdesetih godina prošlog veka koristila teorijski okvir racionalnih očekivanja, podrazumevajući da se predviđanja i odluke donose racionalno – na osnovu najboljih informacija koje imamo u sadašnjosti. A onda je psiholog Danijel Kaneman dobio 2002. godine Nobelovu nagradu  iz ekonomije – za doprinos u razumevanju donošenja odluka u neizvesnim uslovima. Unošenjem takvog psihološkog konteksta u tu tematiku, on je otvorio prostor za mnoga pitanja  i moguće odgovore koji su proistekli tokom Velike krize 2007. godine i posle nje“, rekao je Goran Pitić na promociji „Digitalne prizme“.

Pitić kaže da danas živimo u godinama „kada će milijarde ljudi biti povezano sa trilionima uređaja, s neslućenim mogućnostima korišćenja obilja podataka iz tih konekcija. Dalji razvoj veštačke inteligencije, kvantnog računarstva, novih materijala i drugih tehnologija, otvara ogromne mogućnosti za napretke u svim privrednim i društvenim segmentima, od zdravstva, obrazovanja i klimatskih promena do poljoprivrede, trgovine i logistike“.

Goran Pitić: Danas dok razmišljamo kako će izgledati svet metaverzuma, spoj fizičkog i digitalnog sveta, kretanje u tom pravcu postaje sve realnije sa brojnim aplikacijama i tehnološkim unapređenjima.

A na pitanje – šta je za njega digitalna prizma, Pitić naglašava da je za njega to „pitanje izbora zasnovano na nekim vrednostima koje ćemo postaviti, u skladu sa nekim odgovornostima. Tehnologija daje odgovore na pitanja KAKO, a čovek na pitanja ZAŠTO. I u toj interakciji treba tražiti odgovor na pitanje koliko ćemo uspeti da odmerimo sve rizike i stvorimo prosperitetniju budućnost“, rekao je Pitić.

Koautor „Digitalne prizme“ Branislav Vujović je na promociji knjige naglasio da je digitalna revolucija donela promene u okruženju poslovanja firmi i stvorila novi virtuelni, digitalni svet – svet bitova.

„U digitalnom virtuelnom svetu softverska rešenja obavljaju sve poslovne aktivnosti nad podacima, u radu sa korisnicima, kroz digitalne kanale. Digitalni poslovni modeli omogućavaju eksponencijalni rast uz minimalna dodatna ulaganja“, rekao je Vujović.

Branislav Vujović: Digitalna revolucija je na samom početku. Čovek je ponovo stvorio šansu za dalji prosperitet. Cilj ove knjige je da čitaoce navede na razmišljanja o mnogobrojnim aspektima digitalne revolucije.

U knjizi „Digitalna prizma“ objavljeni radovi svrstani su u četiri poglavlja: Fenomeni našeg vremena, Potrebni resursi, Kako do novih rešenja i Neke od otvorenih tema. Pored Branislava Vujovića i Gorana Pitića, među autorima su i Ana Trbović, Ivan Ostojić, Srđan Verbić, Jelisaveta Lazarević, Žarko Trebješanin, Aleksandar Bijelić, Dragan Pleskonjić i drugi.