Autor: Radojka Nikolić, specijalni izveštač

Kopenhagen, 12. novembra 2025

“Preduzetnicima su potrebni niži troškovi rada i energije, jednostavniji propisi, manje administriranja i zaista jednaki uslovi za sve, kako bi iskoristili potencijal jedinstvenog tržišta. Umesto praznih obećanja o rastu i investicijama, potrebne su nam odlučne akcije za veću produktivnost preduzeća na terenu”.

Ovako je predsednik Evrokomore (Eurochambres), Vladimir Dlouhi, pozvao donosioce odluka da prestanu da odugovlače i da počnu da rade na jačanju konkuretnosti preduzeća u EU.

Poslužio se i metaforom: „Evropska preduzeća već nekoliko godina gaze vodu, pokušavajući da ne potonu u nepovoljnim uslovima. Sada su spremna da počnu da plivaju napred, ali samo ako kreatori politike preokrenu tok i pruže okvir za rast. EU mora da obnovi poverenje…“

Ova poruka predsednika Evrokomore Vladimira Dlouhog sa ovogodišnje Skupštine malih i srednjih preduzeća (SME Assembly EU 2025.), samo je jedan od niza sličnih apela koje su u Kopenhagenu (od 10. do 12. novembra) uputili predstavnici-delegati (oko 700 učesnika) sa ovog najvećeg skupa preduzetnika iz članica EU, koji se održava već 19 godina. (https://magazinbiznis.rs/sme-assembly-promoting-enterprise-copenhagen-2025/)

Da li će preduzetnici uspeti da ostvare bolju konkurentnost od koje pati privreda cele Evropske unije?

Pitanje je i dalje bez odgovora, iako je rešenje ponudio još pre godinu dana, u svom izveštaju o konkuretnosti Mario Dragi, bivši predsednik Evropske centralne banke. On je u septembru 2024. godine naveo ključne izazove sa kojima se suočava EU: tehnološka transformacija i konkurencija.

U konkretnim preporukama za rešavanje, Dragi je stavio fokus na jačanje jedinstvenog tržišta, povećanje investicija u inovacije i poboljšanje poslovnog okruženja.

Šta se dešava godinu dana kasnije? Šta pokazuju rezultati tradicionalnog Ekonomskog istraživanja Evrokomora o procenama za 2026. godinu?

Cilj nije ostvaren, to je jasno, jer se upućuju isti apeli, notiraju se stari izazovi, ali se dodaju i novi.

U najnovijem istraživanju Evrokomore, preduzetnici u EU vide sve veći jaz između političkih težnji i njihovog sprovođenja.

“Ključne reforme u oblasti konkurentnosti, inovacija i pojednostavljenja propisa ostaju zaustavljene ili razvodnjene” – jedan je od zaključaka Ekonomskog istraživanja Evrokomora o procenama za 2026. godinu (EES2026).

Ovo istraživanje je zasnovano na odgovorima 41.090 preduzeća u 28 evropskih zemalja. Anketirani preduzetnici naglašavaju da sve zavisi od posvećenosti EU i nacionalnih vlada u rešavanju ključnih izazova: radna snaga, regulatorna opterećenja i prepreke na jedinstvenom tržištu.

Preduzetnicima koji posluju na terenu, hitno su potrebni: niži troškovi rada i energije, manje propisa, veća produktivnost i jače evropsko preduzetništvo – navodi se u istraživanju.

Prema procenama privrednika, očekuje se skromno poboljšanje većine ključnih ekonomskih indikatora u 2026. godini.

“Poslovno poverenje, nacionalna prodaja i izvoz u 2026. godini trebalo bi da blago porastu, ali će ostati ispod nivoa pre pandemije i nivoa dugoročnog proseka” – navodi se u istraživanju.

Inflacija i potrošačke cene više se ne označavaju kao veliki problem, a domaća tražnja će blago jačati u poređenju sa 2025. godinom.

Međutim, očekuje se da će glavni izazovi biti: visoki troškovi rada, složeni i opterećujući propisi EU i geopolitička neizvesnost.

Ključne poruke u najnovijem istraživanju Evrokomora o procenama za 2026. godinu su:

  • Obezbediti predvidivost i finansijsku podršku za ublažavanje uvećanih troškova proizvodnje.
  • Smanjiti doprinose za socijalno osiguranje i troškove energije.
  • Prilagoditi sledeći višegodišnji finansijski okvir potrebama MSP uz jednostavniji pristup mogućnostima finansiranja.
  • Promovisati digitalna rešenja
  • Minimizirati pravila za MSP uz podršku digitalne infrastrukture, kako bi se oslobodili investicioni kapaciteti, vreme i resursi.
  • Smanjiti fragmentaciju jedinstvenog tržišta i rešiti „deset strašnih“ prepreka
  • Omogućiti kompanijama da inoviraju i da nesmetano posluju na jedinstvenom tržištu.
  • Povećati investicije u usavršavanje i prekvalifikaciju, promovisati učenje odraslih i stručno obrazovanje i obuku, kao i okvire za transfer poslovanja.
  • Omogućiti zelenu tranziciju kroz pristupačnu energiju: proširiti i modernizovati elektroenergetske sisteme i ubrzati izdavanje dozvola.
  • Povećati mogućnosti Evrope za globalnu trgovinu: olakšati internacionalizaciju evropskih malih i srednjih preduzeća i zaključiti trgovinske sporazume sa drugim globalnim partnerima.

Ipak, dijagnoza koja proizilazi iz Ekonomskog istraživanja Evrokomore za 2026. godinu daleko je od ohrabrujuće.

Poverenje za poslovanje ostaje nisko, a povećanje produktivnosti je pod velikim znakom pitanja usled brojnih neizvesnosti širom Evrope.

Ekonomsko istraživanje Evrokomore za sledeću godinu navodi i ocenu da su evropski kreatori politike i dalje interniji u poređenju sa globalnim partnerima i konkurentima.

“Dok veliki globalni konkurenti imaju jasne i homogene ciljeve, evropska ekonomska politika i dalje je opterećena preprekama, fragmentacijom, preteranom regulacijom i administriranjem”, navodi se u ovom istraživanju.

Takođe se konstatuje da ovo istraživanje odražava glasove desetina hiljada preduzeća u 28 evropskih zemalja, te da njihovi odgovori prenose i zabrinutost:

“Suočeni su sa višim troškovima i poteškoćama kad inoviraju svoje poslovne modele; zabrinuti su da će strukturni izazovi i prekogranične barijere, ako se ne reše, nastaviti da narušavaju konkurentnost Evrope”, navedeno je u izveštaju Evrokomore koje je predstavljeno na Skupštini MSP u Kopenhagenu 11. novembra 2025 godine.

Na panelu o konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, Đakomo Fersini iz Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC EU) izneo je procenu preduzetnika za 2026. godinu: „Očekivanja su manje negativna u poređenju sa 2025. godinom. Nada u blagi rast postoji. To dolazi posle nekoliko izazovnih godina u kojima su uslovi poslovanja bili ne baš povoljni, posebno za MSP“.

Na istom panelu „Konkurentno preduzeće“ Emili Pruze (Emilie Prouzet), predsednica INT sekcije u Evropskom ekonomskom i socijalnom komitetu, istakla je da se mala preduzeća u Evropi nalaze na raskrsnici: „Sada moramo da odlučimo da li će evropska MSP samo preživeti ili će zaista napredovati u naredne četiri godine. Optimistična sam, ali samo ako im za to napravimo dobre uslove za poslovanje“.

Dakle – oprezan optimizam – to je ton u kojem je protekla i ovogodišnja priča o konkurentnosti preduzeća u EU.