Autor: Radojka Nikolić

Rizik za srpski budžet mogu biti veća davanja za državna preduzeća koja su u problemima, slabiji izvoz zbog globalne neizvesnosti i loši prinosi u poljoprivredi. A što se inflacije tiče, ona će se u Srbiji vratiti na oko 3% tek za dve godine, to jest, 2027. godine.

Ovako bi se, u najkraćem, mogla prevesti poruka za Srbiju iz najnovijeg Ekonomskog izveštaja Svetske banke za Zapadni Balkan i za Srbiju (Jesenji izveštaj) koji je objavljen danas 7. oktobra.

U tom izveštaju Svetske banke navodi se i očekivanje da će Srbija u narednih nekoliko godina ostvarivati privredni rast od oko 3 do 4 odsto godišnje.

Formulacija koja se odnosi na Srbiju, u ovom najnovijem izveštaju Svetske banke glasi:

“Među negativnim rizicima su potencijalna budžetska podrška za državna preduzeća suočena sa teškoćama u poslovanju, slabija eksterna tražnja za  izvozom iz Srbije u uslovima globalne neizvesnosti na polju trgovinske politike, kao i uticaj ekstremnih vremenskih događaja na poljoprivredu i infrastrukturu. Prema očekivanjima, inflacija će se u 2027. vratiti u središte ciljanog raspona Narodne banke Srbije. Održiv privredni rast, uz bolje usmerenu i adekvatniju socijalnu pomoć, ostaje ključ za dalje smanjenje siromaštva”, navedeno je u izveštaju.

U ovom izveštaju se navodi procena da će privreda Srbije ostvariti rast od 2,8 odsto u 2025.

“Nakon dobrih rezultata u 2024, privreda je izgubila zamajac zbog nižeg nivoa privatnih ulaganja i neto priliva SDI u uslovima globalne neizvesnosti. Rast se usporio na procenjenih 2 odsto u prvoj polovini 2025. zbog naglog pada građevinske aktivnosti i slabijeg rezultata poljoprivrede, na koji su uticali negativni klimatski šokovi”, navedeno je u izveštaju.

Takođe se apostrofira da je u prvoj polovini 2025, učešće fiskalnog deficita u godišnjem BDP-u ostalo na veoma niskom nivou (od 0,2 odsto) i da je javni dug nastavio da pada, dostigavši 45 odsto BDP-a.

Ali, deficit tekućeg računa povećan je za 82 odsto (na 2,3 odsto BDP-a), pošto je uvoz i robe i usluga rastao brže od izvoza, kao i zbog nižeg neto priliva doznaka, naglašava se u izveštaju Svetske banke.

Za tržište rada izveštaj kaže da je stopa nezaposlenosti nastavila da pada, pa je na kraju perioda iznosila prosečno 8,8 odsto, a stopa zaposlenosti ostala je na rekordnih 51,6 odsto.

Imajući u vidu navedene podatke i procene u Jesenjem izveštaju, Nicola Pontara, direktor kancelarije Svetske banke u Srbiji ocenio je da je Srbija je ostvarila dobre makroekonomske rezultate, ali da treba da ubrza privredni rast:

“Izlazak iz ’zamke srednjeg dohotka’ zahteva prelazak na ekonomiju koju pokreću inovacije i koja podstiče produktivnost i omogućava domaćim firmama da se integrišu u lance vrednosti u Evropskoj uniji (i globalno). Za Srbiju, to bi, između ostalog, značilo privlačenje ’grinfild’ SDI i ulaganja u sektore sa većom dodatom vrednošću, veća ulaganja u istraživanje i razvoj i unapređenje ljudskog kapitala tokom čitavog životnog ciklusa radi jačanja kapaciteta i veština”, rekao je Pontara.

Ukratko, ovaj najnoviji Izveštaj Svetske banke za Srbiju sadrži tri važna signala:

  • privredni rast Srbije će, prema projekcijama, iznositi 2,8 odsto u 2025.
  • Rast je usporen, uglavnom zbog nižeg priliva SDI i neizvesnosti na svetskim tržištima.
  • Srednjoročno se očekuje oporavak rasta na nivo od između 3 i 4 odsto.