Beograd, 05. maja 2026. godine – Future & AI Summit 2026 otvoren je danas u Beogradu, u konferencijom prostoru Ložionica, i okupio vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti veštačke inteligencije, tehnologije, obrazovanja, zdravstva i biznisa. Tema samita odnosila se na jedno od ključnih pitanja savremenog doba: kako AI menja svet u kojem živimo i kakva je uloga čoveka u toj transformaciji, saopštili su organizatori.

Veštačka inteligencija već danas menja način na koji radimo, učimo i donosimo odluke, a procene su da bi globalno tržište AI tehnologije moglo da premaši 1.800 milijardi dolara do kraja decenije, kao i da će u narednih deset godina uticati na više od 40% svih poslova. U tom kontekstu, sve češće se postavlja pitanje ko je prvi na udaru: lekari, profesori ili programeri?

AI ne znači nužno nestanak profesija, ali novi trendovi predstavljaju urgantan poziv na njihovu duboku transformaciju, rekao je Miloš Jovanović, osnivač Future&AI summita i interaktivne AI platforme za onlajn učenje Kampster AI.

“Iako profesije kakve danas poznajemo neće nestati preko noći, promeniće se brže nego što smo spremni da prihvatimo i zato je njihova transformacija urgentan imperativ. Oni koji se ne prilagode rizikuju da ostanu na margini tržišta rada, dok će oni koji prihvate AI kao alat postati nosioci nove ekonomije. Vreme za prilagođavanje se ne meri godinama, već mesecima”, rekao je Jovanović istakavši da se slične promene dešavaju i u medicini i obrazovanju.

“AI sistemi već pomažu u analizi medicinskih podataka i donošenju preciznijih odluka, dok se paralelno razvija nova oblast, „longevity“, koja kroz kombinaciju biotehnologije, genetike i veštačke inteligencije otvara pitanje produženja ljudskog životnog veka. U obrazovanju, AI sve više menja ulogu nastavnika, koji  postaju mentori u procesu učenja prilagođenom svakom pojedincu. Upravo platforme poput Kampster AI pokazuju kako tehnologija može biti u službi znanja i razvoja kroz personalizovano učenje, prilagođeno tempu i potrebama svakog korisnika, ali i kroz dublje razumevanje načina na koji ljudi usvajaju informacije u digitalnom okruženju”, rekao je Jovanović.

Ovogodišnji Future&AI summit, koji se održava pod podnaslovom „Čovek u centru budućnosti“, otvorio je prostor za dijalog o ulozi čoveka u svetu algoritama, gde tehnologija predstavlja alat koji, ukoliko se pravilno koristi, može unaprediti kvalitet života, rada i obrazovanja.

Kvalitetom diskusija koje će se danas voditi, Future & AI Summit 2026 potvrdiće svoju poziciju ključne platforme za razmenu ideja i oblikovanje budućnosti u kojoj, uprkos ubrzanom razvoju tehnologije, čovek ipak ostaje u njenom središtu.

Future & AI Summit: Nova istina o gojaznosti – nauka i tehnologija u službi zdravlja

Na marginama Future & AI Summita 2026. otvorena je i jedna od najvažnijih tema savremenog društva – gojaznost. U fokusu je poruka da višak kilograma nije samo pitanje volje, već složen zdravstveni izazov u kojem ključnu ulogu imaju biologija, hormoni, genetika i životne okolnosti, navodi se u saopštenju za javnost.

Inicijativa „Učini život lakšim – Istina o gojaznosti“, ukazuje da decenije iskustva sa dijetama i fizičkom aktivnošću jesu osnova zdravijeg života, ali često nisu dovoljne za dugoročne rezultate.

“Savremena nauka potvrđuje da organizam nakon gubitka kilograma aktivira mehanizme koji podstiču njihov povratak, jer se povećava osećaj gladi i usporava metabolizam. To znači da borba sa kilogramima nije slabost, već fiziološki proces koji zahteva razumevanje i adekvatnu podršku. Gojaznost utiče i na zdravlje žena i to sa višestrukim posledicama, od umora i bolova u zglobovima, do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i metaboličkog sindroma. Poseban izazov predstavlja period menopauze, kada hormonske promene često dovode do povećanja telesne mase, čime se dodatno povećava zdravstveni rizik”, kaže Želimir Bantić, osnivač Akademije zdravih nauka i magistar farmacije.

Gojaznost, prema njegovim rečima, može uticati i na reproduktivno zdravlje, smanjujući šanse za ostvarivanje trudnoće, kako prirodnim putem tako i kroz vantelesnu oplodnju.

“Procene pokazuju da žene sa indeksom telesne mase iznad 25 imaju do 30% manje šanse da ostanu u drugom stanju. Istovremeno, povećava se i rizik od komplikacija tokom trudnoće, što dodatno naglašava značaj pravovremene i stručne podrške”, kaže Bantić dodajući da se pored fizičkih, ne smeju zanemariti ni emocionalni aspekti poput osećaja iscrpljenosti, gubitka motivacije i dugotrajnog napora bez rezultata.

Inicijativa „Istina o gojaznosti“ ne nudi brza rešenja, dodaje on, već pruža prostor za informisanje, procenu zdravstvenog stanja i povezivanje sa stručnjacima koji mogu da vode kroz proces promene na održiv i individualan način.

Future & AI Summit danas je bio pravo mesto za diskusiju o novim rešenjima, gde se zdravlje posmatra kroz integraciju medicine, tehnologije i personalizovanog pristupa. Digitalni alati, dostupnost informacija i savremeni modeli podrške omogućavaju pojedincima da bolje razumeju sopstveno telo i donose odluke zasnovane na znanju, a ne na pritisku okoline. Poruka koja se šalje sa Future & AI Summita je da budućnost zdravlja ne leži u univerzalnim savetima, već u razumevanju kompleksnosti svakog pojedinca i povezivanju naučnih dostignuća sa realnim životnim potrebama, navedeno je u saopštenju za javnost.