Ovo što gledamo poslednjih deset godina nije ništa u odnosu na ono što će nam se desiti u narednih deset! Sve se menja sve brže i brže, i uticaj digitalizacije na život ljudi, privatni i poslovni, biće mnogo veći. Ono što je nekada industrijski bio poslovni model, mi sada prilagođavamo digitalnoj ekonomiji kroz konstantnu transformaciju. I mali i veliki će naći svoje mesto

Branislav Vujović

Branislav Vujović: Ogromna je moć
veštačke inteligencije

Moramo da naučimo da se sve u životu jako brzo menja, da se menjaju vrednosti i stvaraju nove. Tome moramo da stalno prilagođavamo svoje poslovanje. Digitalna ekonomija je doprinela da se i kompletni poslovni modeli menjaju brzo i češće.

Ovako je na naše pitanje – šta podrazumevate pod digitalnom ekonomijom – odgovorio Branislav Vujović, predsednik i osnivač kompanije New Frontier Grupa, čije je sedište u Beču, gde gospodin Vujović živi gotovo tri decenije. Davno, osamdesetih godina prošlog veka, radio je u Gradskom zavodu za statistiku i informatiku Beograda, odakle se i odselio u Beč, ali je bio i ostao jedan od najvećih predvodnika digitalizacije u Srbiji. Svojim iskustvom, kroz rad svoje kompanije, i danas uspešno transformiše brojne kompanije iz tradicionalnih u digitalno profilisane i spremne za izazove budućnosti.

U ekskluzivnom intervjuu za Magazin Biznis, koji smo vodili prilikom nedavnog boravka u Srbiji i učestvovanja na ovogodišnjem CEO Vivaldi forumu, Branislav Vujović objašnjava značaj digitalne ekonomije i govori o transformaciji pred kojom se nalazi industrija u budućnosti.

– Digitalna ekonomija, ako se posmatra vrlo široko, predstavlja sve što se prodaje na digitalne načine i digitalne kanale i za to se koriste digitalna sredstva. Sve se menja oko nas, menja se okruženje, prioriteti, vrednosti i moramo tome stalno prilagođavati naše poslovanje. Neke industrije će to uraditi brže, a neke sporije.

• Koja je cena digitalne ekonomije? Brz napredak košta društvo i to će uspostaviti neke neravnoteže…

– Ali će uspostaviti i ravnoteže. Na primer u bankarstvu. U Africi mnogi nemaju ni kartice ni račune, jer plaćaju mobilnim telefonima. U klasičnoj ekonomiji morate da platite održavanje računa, a to u digitalnoj ekonomiji ne treba.

• Ne verujem da će se kartičarska industrija tako lako pomiriti sa nestankom kartica…

– Neće, ali moraće da i oni menjaju svoje poslovanje. Mi sada vidimo rast plaćanja karticama, jer je lakše. Ali, instant plaćanje će uskoro biti mnogo brže i lakše.

• U kom smislu će se transformisati kartičarska industrija?

– Suština je u tome da se instant plaćanjem uplata može dobiti istog momenta, što je sasvim drugačije nego sada. Ako je digitalno plaćanje, možemo da se dogovorimo da platite deo po deo, možemo da napravimo razne opcije. Postoji i čitav niz dodatnih mogućnosti. U svemu tome, banke gube veliki značaj koji sada imaju, a njihovu ulogu preuzimaju neke ritejl organizacije – Amazon i drugi, koji imaju skoring.

Digitalna revolucija je demokratska

– Evo jednog poređenja koje pokazuje da je digitalna revolucija demokratska – Amazon i Alibaba. Svi ih poistovećuju, ali Amazon je samo „šlag na torti“, jer je u Americi već postojao i UPS i DHL, kad su se pojavili. Dakle, cela logistika je bila rešena. Sve platne kartice su bile tu, kao i PayPal, što znači da je i plaćanje bilo rešeno. Sudovi su mogli da vas tuže ako ste prekršili nešto oko kupovine. Drugim rečima, cela infrastruktura za e-prodaju je rešena, i onda tu, sasvim očekivano, dođe Amazon.

A kad pogledate, u Kini nije bilo ničega od toga! Onda su oni rešili problem sa plaćanjem tako što su smislili da neće prebaciti novac prodavcu dok kupac ne potvrdi da je dobio ono što je platio. Potom se rešio problem distribucije, napravili su firmu koja se time bavi, a na kraju su stvorili Alipay koji reguliše plaćanje. Dakle, oni su celu industriju organizovali iz osnova! Sada imaju stotine hiljada firmi koje na osnovu tog sistema rade odlično. To je najbolji primer digitalne ekonomije koja se dešava danas, navodi Branislav Vujović.

• Da li je moguća obrada svih podataka koji se sada elektronski prikupljanju i kojih je mnogo? Kakva je bezbednost tih podataka? Da li je moguća zaštita od zloupotreba?

– Nikad ne znate kad će neko da izmisli nešto i sve više industrijskih grana se disruptuje, a to je neminovno. Digitalna disrupcija je promena vrednosti ponude za korisnike proizvoda ili usluge, koja nastaje korišćenjem digitalnih tehnologija ili digitalnih poslovnih modela. Do sada je već digitalna disrupcija dovela do značajnih promena na tržištu. Uložene su milijarde dolara u nešto i napravljena je ogromna vrednost. Pitanje je modela koji će se primeniti, iako zloupotreba postoji.

Na primer, samovozeći automobili će sigurno zameniti klasične, što znači da neće biti potrebe za vozačima, taksistima, kamiondžijama u budućnosti.

• Da li će nov način života dovesti do nejednakosti između onih koji mogu da koriste nove tehnologije i drugih, malih, koji ne mogu?

– U pravu ste. Male i srednje firme neće imati dovoljno resursa da se bave svim onim što mogu da urade velike kompanije, prilikom prelaska na nove tehnologije. Ali, tu može veštačka inteligencija da pomogne. Ogromna je moć veštačke inteligencije, a mi smo na samom početku digitalne revolucije. Ovo što gledamo poslednjih deset godina nije ništa u odnosu na ono što će nam se desiti u narednih deset! Sve se menja sve brže i brže, i uticaj digitalizacije na život ljudi, privatni i poslovni, biće mnogo veći. Ono što je nekada industrijski bio poslovni model mi sada prilagođavamo digitalnoj ekonomiji kroz konstantnu transformaciju. Tome će se svi prilagoditi. I mali i veliki će naći svoje mesto. Neki će propasti, ali, sa druge strane, ako jeftino možemo da se prevezemo, da zdravo živimo i ne zagađujemo vazduh, pa zar to nije bolje?!

Kako da prodate 200 džempera za pet minuta

– Digitalni svet i digitalna ekonomija su čudo. Postoji čuvena firma Rok Hend (Rock Hand Made) u Kini, koja je osmislila da propagira svoje proizvode na neverovatan način. Svoje džempere ta kompanija proizvodi na osnovu lajkova koje prethodno dobija neki model na internetu. Pogledaju koliko lajkova ima koji model i kada vide da, na primer, ima hiljadu lajkova, oni odluče da pripreme za prodaju 200 komada. E, tad stupa na scenu softver. U jednom delu Kine imaju fabrike, pa jedan softver kontroliše rukav, drugi leđa, treći nešto drugo i tako brzo mogu da naprave 200 komada. To je agilna industrija! Potom naprave objavu na internetu da ekskluzivno prodaju 200 komada: tog i tog dana počinje internet prodaja od 12 h. I svi džemperi odu za pet minuta, jer je bilo hiljadu lajkova. Onda oni nastave da rade i prodaju sve po narudžbini! Zar to nije korist od digitalne ekonomije?! Sve se radi uz zaštitu okoline, nema bacanja materijala ili suvišne proizvodnje, a biznis ide odlično – ispričao nam je Branislav Vujović zanimljiv model proizvodnje i prodaje, koji bi mogao da bude “recept” i za mnoge druge proizvođače.

• Ipak, na različitim nivoima će se poremetiti balans, čemu doprinosi i digitalna ekonomija. Socijalna nejednakost se povećava. Zahvaljujući novim tehnologijama uzak krug ljudi dobija ogromna bogatstva, a siromašni ostaju na drugoj strani…

– I tokom industrijske revolucije u prošlom veku su rastureni karteli. Isto se i sada očekuje. Rasturiće se i neke velike firme. Moje viđenje budućnosti je da su podaci osnovni resurs, samo treba da ih dobro iskoristite za unapređenje poslovanja i poboljšanje života ljudi. Biznis procesi moraju da se promene, ne odobravaju se više krediti kroz papire, već u sekundi sada morate to da odradite elektronski i da projektujete time novu vrednost. Nove operacije prave automatske procese. Zato će morati sve da se automatizuje. Najvažnije je da odmah u “user experience” dobijete svoju uslugu. Biznis proces mora da se uradi dobro, sve mora da bude automatski i odmah. Ako ne može, morate da kažete kad će da bude.

• Vi ste “čovek od podataka”, celog života se bavite time. Možete li da procenite šta nas čeka u narednih pet godina i koliko ima u tome optimizma?

– Ja sam optimista i ovo je revolucija nad revolucijama. Industrijska revolucija nije ništa u odnosu na ovo u kakav svet ulazimo. Najvažnije je da se razume da je informacija postala osnovni resurs.