Situacija je kritična – glasila je jedna od poruka profesorke, klimatologa Lučke Kajfež Bogataj sa Univerziteta u Ljubljani, koju je uputila sa predavanja kojim je 15. novembra otvorena ovogodišnja Skupština preduzetništva Evropske komisije, održana i uz fizičko prisustvo delegata u Portorožu i u onlajn formatu. Pod kritičnim, profesorka je podrazumevala više faktora iz prošlosti koji su uzrokovali dramatične klimatske promene i više faktora iz budućnosti koji nas vode u devastiranje planetarnih uslova za život.

Pa tako, kad je o prošlosti reč, profesorka navodi da se pokazalo da je ljudski rod na planeti, mereno od 1850. godine do danas, povećao koncentraciju CO2 u atmosferi za 50 puta, da nama danas treba tri puta više energije nego što je bilo potrebno našim dedovima i roditeljima, te da nam je sve to donelo povećanu nesigurnost u snabdevanju vodom, veću izloženost ekstremnim vremenskim uslovima, povećane zdravstvene rizike, veće raseljavanje ljudi i veće siromaštvo.

A kad je o budućnosti reč, profesorka Lučka Kajfež Bogataj iznosi procenu da će za 50 godina Berlin imati klimu kao Rim, a Španija kao Južna Sahara, ukoliko se ne amortizuju štetni uticaji na klimatske i ekološke promene. Ljudi iz velikog biznisa kao da ne shvataju da je klimatska kriza istovremeno i kriza biznisa, prokomentarisala je profesorka, ne očekujući da će razumevanje za ugrožavanje planete doći od strane velikih kompanija. „Svi govore o rastu BDP-a, ali ne možete da postignete globalni rast ako ne razmišljate o klimatskim promenama i ne učinite nešto da zaustavite negativne uticaje“, rekla je profesorka uz napomenu da samo pet odsto populacije ima koristi od rasta BDP-a, dok jedna milijarda ljudi ostaje da živi u bedi.

No, ako se, sa planetarnog nivoa, osvrnemo na Srbiju, u tezu da je krupnom kapitalu imanentna trka za profitom, uklapa se i nedavna ocena profesora Miroljuba Labusa koji je, učestvujući na BIZIT konferenciji, ocenio da je Srbija jako profitabilna za strane investitore: njihove ukupne investicije za 15 godina iznosile su 35 milijardi evra, a kroz profit su iz Srbije odneli 22 milijarde evra.

Profesorka Kajfež Bogataj je ubeđena da mala i srednja preduzeća mogu da učine mnogo više na smanjenju negativnih uticaja na klimatske promene, nego veliki sistemi kojima je profit imperativ. Ali, „malima“ je potrebna pomoć države i nacionalnih vlada. Da li će države i vlade podržati mali biznis? Odgovor je pre negativan, nego pozitivan.

Šta će, onda, biti ako mali biznisi ostaju bez državne podrške za ekološki zdraviju planetu, a klimatske promene se nastave ovim tempom? „Moguć je kolaps eko sistema i povećana smrtnost u Evropi“, odgovara profesorka Kajfež Bogataj.

To je na duži rok. A na kraći rok, po oceni brojnih ekonomista-realista, u 2022. godini, i za male i za velike, glavni izazovi ostaju: kako održati poslovanje u uslovima povećane inflacije, kako se izboriti sa očekivanim rastom kamatnih stopa i kako prevladati nestašicu sirovina, a ispuniti prihvaćene ugovore.

U takvim uslovima, srećna nam još jedna pandemijska godina!

R. Nikolić