Autor: Radojka Nikolić

Milenko Janković, CEO kompanije MOL Srbija na Forumu Srpske organizacije menaždera u Beogradu 4. juna (Foto: R. Nikolić)

Milenko Janković, CEO kompanije MOL Srbija na Forumu Srpske organizacije menaždera u Beogradu 4. juna (Foto: R. Nikolić)

„Ovaj globalni poremaćaj u snabdevanju naftom, uzrokovan geopolitičkom situacijom, deluje na globalna tržišta, na budžete država, na inflaciju, na budžete svih nas. Osim prilagođavanja, ništa nam drugo ne preostaje“, rekao je Milenko Janković, CEO kompanije MOL Srbija na Forumu Srpske organizacije menaždera (SAM) koji je održan u Beogradu 4. juna i na kojem su predstavnici srpskog biznisa imali priliku da se informišu na temu uticaja globalnih geopolitičkih poremećaja na poslovanje kompanija.

Milenko Janković je analizirao temu „Geopolitika jednog barela“, u okviru koje je, osim opšteg pogleda na situaciju na tržištu nafte u svetu i Evropi, govorio i o poziciji u kojoj se nalazi kompanija MOL Srbija. Kriza na naftnom tržištu, koja je za Srbiju počela sankcijama NIS-u, koje je američka administracija uvela NIS-u pre godinu i po dana, uticala je na poslovanje kompanije MOL Srbija, jer je ovaj ogranak mađarske kompanije u Srbiji kupovao od NIS-a značajne količine derivata nafte, gotovih proizvoda – benzina i dizela.

O tome je Janković rekao:Šta smo mi morali da uradimo kad je glavni proizvođač u Srbiji dobio sankcije i kad je došlo do prekida u snabdevanju naftovodom Družba, a počelo je i divljanje cena? Morali smo da se prilagođavamo. Promenili smo rute snabdevanja. Umesto da dovozimo robu iz naših rafinerija, mi se snabdevamo iz rumunske Konstance, a tako je i danas. Naravno, to je duplo duža ruta i, pride, idemo uzvodno. Drugi naši izvori su slovenačka luka Kopar, kao i hrvatske luke Rijeka i Ploče. A tu su i železnički transporti, koji podižu cenu finalnog proizvoda. Ukratko, troškovi su mnogo veći“, rekao je CEO MOL Srbija.

On je naveo da su i drugi snabdevači gorivom menjali svoje rute, ali ono što je najvažnije, potrošači u Srbiji nisu osetili negativne posledice. Ni individualni korisnici, ni kompanije. „Redova na pumpama nije bilo, snabdevanje je bilo regularno“, naveo je Janković.

Iz prezentacije Milenka Jankovića "Geopolitika jednog barela"

Iz prezentacije Milenka Jankovića “Geopolitika jednog barela”

Govoreći o maloprodajnim cenama benzina Janković je rekao da su one uvećane za samo 12% u odnosu na stanje pre zatvaranja Ormoskog moreuza, iako su od tada cene nafte uvećane daleko više.

„Kako je bilo moguće da se cena za potrošače u Srbiji poveća samo oko 12%? Prvo, veliki teret je podnela država smanjenjem akciza sa 74 na 55 dinara za litar. Pored toga, pustili su državne rezerve, što je takođe bilo značajno. Ali, veliki deo tereta podnele su i naftne kompanije. Konkretno, MOL Srbija je neko vreme radio u minusu zato što je država ograničila cene goriva“, naveo je Janković.

Govoreći o snabdevanju Evrope naftom, Janković je podsetio da na naš kontinent nafta stiže iz Rusije, Bliskog Istoka i delom iz Afrike. Srbija se uglavnom snabdeva iz Rijeke, odnosno Omišlja, preko JANAF-a, ali većina Evrope se do 2022. godine snabdevala naftovodima iz Rusije – Družba sever i Družba jug.

„Od 2022. godine severni deo Evrope više ne kupuje rusku naftu. Južni deo naftovoda Družba i dalje radi, ali je i on bio navodno oštećen, pa rafinerije u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj više nisu mogle da dobijaju naftu odatle“, naveo je Janković.

On je podsetio da su već 28. februara cene nafte počele da divljaju u martu i otišle gore sa 60-70 dolara za barel, na 118 dolara za barel.

Iz prezentacije Milenka Jankovića "Geopolitika jednog barela"

Iz prezentacije Milenka Jankovića “Geopolitika jednog barela”

„Tržište dizela je posebno zanimljivo, jer se dizelom trguje na berzama. Cene dizela su najpre otišle gore za 133%, pa se kasnije to malo stabilizovalo. Ali, 80% dizela koji se koristi u Srbiji proizvodi se u domaćoj rafineriji u Pančevu. A taj naš vodeći proizvođač je pod sakcijama već više od godinu dana. Za firmu koja radi pod pozvolama koje dobija za rad, to znači da će izgubiti neke klijente. Tako je i NIS izgubio neke velike klijente zbog zabrane plaćanja karticama, jer strane kompanije zbog dokumenata o saglasnosti (compliance) to ne dozvoljavaju. Isto važi i za naftne kompanije koje su sarađivale sa NIS-om. I tu dolazimo do glavnog uzroka svega toga, a to je geopolitika. Vrši se politički pritisak na male sredine, zarad velikih interesa. Ako se sve to prevede na realni život – to su i sankcije Srbiji“, ocenio je Milenko Janković.

Milenko Janković na fomumu SAM-a (Foto: Zoran Lončarević)

Milenko Janković na fomumu SAM-a (Foto: Zoran Lončarević)

Doduše, zbog većih troškova poslovanja kompanije MOL u Srbiji, usled promenjenih uslova snabdevanja, Janković je naveo da je ta prilika iskorišćena i za neke interne reorganizacije u poslovanju, kako bi se smanjili troškove poslovanja.

„Tako opet dolazimo do one poznate situacije da je svaka kriza idealan podsetnik da se malo redefinišu neke pozicije u kompaniji. Koliko će ovo trajati – ne znam. Mislim da niko ne može da kaže koliko će trajati. Jer, već je formiran nivo cene od 60-70 dolara za barel, kao nova normala, mada ne bi bilo iznenađenje i da ode na 100 dolara. I tome treba da se prilagođavamo“, rekao je Milenko Janković, CEO kompanije MOL Srbija na kraju svoje prezentacije na Forumu Srpske organizacije menaždera.