Evropljani su svesni promena u ponašanju koje su neophodne za suzbijanje klimatskih promena. Po njihovom mišljenju, u narednih 20 godina pojedinci će se sve više opredeljivati za promene u načinu života kojima se smanjuje emisija ugljenika. Trećina ispitanika (32%) veruje da za 20 godina većina ljudi više neće posedovati automobil, a 63% njih je misli da će većina ljudi raditi od kuće, kako bi doprineli borbi protiv klimatskih promena. Konačno, trećina (36%) smatra da će većina ljudi preći na biljnu ishranu, a 48% predviđa da će se svakom pojedincu dodeliti energetska kvota, pokazala je tradicionalna Anketa o klimi koju je sprovela Evropska investiciona banka (EIB) za 2021–2022. godinu.

Prema toj Anketi, koja se realizuje četvrti put i čiji su rezultati objavljeni 29. marta, 56% Evropljana veruje da su klimatske politike izvor privrednog rasta, dok 66% smatra da će klimatske promene i 2050. godine predstavljati ozbiljan problem. Rezultati ankete pokazuju da 56% Evropljana smatra da će suzbijanje klimatskih promena imati pozitivan uticaj na privredni rast, što je u skladu sa percepcijom Amerikanaca i Britanaca (57%), dok su Kinezi optimističniji (67%). Većina Evropljana (61%) veruje da će se kvalitet njihovog života poboljšati, jer će im svakodnevni život biti lakši, a očekuju pozitivan uticaj i na hranu i zdravlje. Međutim, dve trećine (62%) Evropljana predviđa da će sa zelenom tranzicijom njihova kupovna moć opasti, kao i da će imati uticaj na njihova radna mesta.

Na pitanje o dugoročnom uticaju klimatske krize, trećina stanovnika EU (29%) očekuje da će morati da se preseli u drugi region ili u drugu zemlju. Toga se više plaše ispitanici starosti 20–29 godina, od kojih je polovina (50%) izrazila zabrinutost u pogledu mogućnosti da će morati da se presele zbog klimatskih problema.

Potpredsednik EIB Ambroaz Fajol je prokomentarisao da većina Evropljana vidi zelenu tranziciju kao priliku za unapređenje kvaliteta svog života i otvaranje novih radnih mesta: „ Istovremeno, oni su zabrinuti zbog dugoročnih posledica klimatskih promena po njih kao pojedince i po društvo u celini. Kao klimatska banka EU, sarađujemo sa javnim i privatnim sektorom na finansiranju zelene tranzicije koja podrazumeva nizak sadržaj ugljenika i otpornost, istovremeno vodeći računa da nikoga ne ostavimo po strani”, rekao je Fajol.