Predstavljanje Izveštaja Svetske banke u Beogradu: Nikola Pontara, direktor kancelarije u Beogradu (u sredini), Lazar Šestović (levo) i Ričard Rekord (desno)

Predstavljanje Izveštaja Svetske banke u Beogradu: Nikola Pontara, direktor kancelarije u Beogradu (u sredini), Lazar Šestović (levo) i Ričard Rekord (desno)

Autor: R. Nikolić

Zbog slabijeg ekonomskog razvoja u prvoj polovini 2023. godine, ukupan rast će jedva dostići dva odsto, iako je u drugoj polovini godine došlo do nešto jače privredne aktivnosti, najavili su predstavnici Svetske banke na konferenciji za medije, održanoj u Beogradu 19. oktobra, na kojoj je predstavljen redovni izveštaj Svetske banke za Zapadni Balkan.

Kako je naveo Ričard Rekord, vodeći ekonomista Svetske banke za Zapadni Balkan (ZB), u većem delu ZB je rast usporen: „Ako Evropa kine, Zapadni Balkan se prehladi. Pod Evropom mislimo na Nemačku i Italiju, a kad kažemo Zapadni Balkan to se odnosi i na Srbiju“, rekao je Rekord.

Sporiji privredni rast regiona je posledica zastoja u vreme pandemije, a potom i zbog energetske krize, više inflacije i većih troškova finansiranja.

Albanija, Crna Gora i Hrvatska imale su nešto snažniji rast, ali je to zbog prihoda iz sektora usluga i turizma tokom leta.

Kako se navodi u izveštaju Svetske banke, situacija se donekle poboljšala u drugom kvartalu kada je počeo da se oporavlja građevinski sektor. Međutim, istovremeno, potrošnja i investicije nisu podstakle ekonomski rast u prvih šest meseci. Na potrošnju je posebno negativno uticala inflacija, dok su ukupne investicije realno smanjene za 15,2 odsto u prvoj polovini godine.

Stopa inflacije je počela da pada, ali je i dalje među najvišima u Evropi. Inflacija bi u ciljani raspon NBS trebalo da se vrati polovinom 2024.

Kad je o poljoprivredi reč, iako su na neke vrste voća i povrća loše uticali nepovoljni vremenski uslovi, prinos žita i kukuruza bio je bolji od očekivanog, pa je agrar ostvario rast od 9,9 odsto u prvoj polovini 2023.

Prema projekcijama Svetske banke, rast BDP-a u 2024. godini iznosiće 3,0 odsto i u 2025. godini 3,8 odsto.

U izveštaju se navodi da su fiskalne performanse bolje od očekivanih, pri čemu je deficit niži nego što je bilo predviđeno, i to zahvaljujući dobrim rezultatima na prihodnoj strani, dok je javni dug stabilizovan na nivo od oko 56 odsto BDP-a.

Odgovarajući na pitanje našeg portala www.magazinbiznis.rs o tome koliko je inflacija uticala na nominalno povećanje budžetskih prihoda, Lazar Šestović, viši makroekonomista za Srbiju rekao je da je u javnim prihodima situacija bila dobra u prvom delu godine, ali da je svakako i inflacija pogurala PDV: „To je jedan od većih faktora koji je doprineo rastu prihoda. Drugi bitan faktor je rast poreza na dobit preduzeća, što se nije očekivalo, jer nismo znali poslovne rezultate 2022. godine. Treći bitan faktor su povećani prikupljeni doprinosi za socijalno osiguranje, jer su plate rasle zbog inflacije“, odgovorio je Šestović. On je objasnio da su, na rashodnoj strani, prošle godine bili veoma visoki rashodi za subvencije i za aktiviranje garancija koje je dala država za javna preduzeća.

„Ove godine tih rashoda nema – ili su blago smanjeni ili su držani pod kontrolom. Finansiranje je bilo stabilno i cela situacija sa budžetom nam izgleda prilično dobro“, rekao je Šestović. Kako je objasnio, deficit tekućeg računa biće niži od očekivanog u 2023. i iznosiće oko 2,5 odsto BDP-a, dok se snažni prilivi stranih direktnih investicija (SDI) nastavljaju. Devizne rezerve su iz tog razloga dostigle rekordno visok nivo.

Iako su projekcije rasta na srednji rok (2024-2026) nepromenjene, stope tog rasta su i dalje niže od potencijalnih. Zato se u ovom Izveštaju Svetske banke naglašava da su važne strukturne reforme da bi se ubrzao rast ekonomije. Kao nov izvor rasta Svetska banka navodi Strane direktne investicije (SDI) u sektorima sa visokom dodatom vrednošću, ali se javljaju i rizici, naročito u pogledu javnih preduzeća i njihovog uticaja na javne finansije i tržišnu konkurenciju.