Osnivači FEFA, profesori Goran Pitić i Nebojša Savić,

Osnivači FEFA – profesori Goran Pitić i Nebojša Savić

Dve decenije od osnivanja Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) svečano su obeležene u Beogradu 18. maja, posebnim programom: predavanjem profesora Kristijana Ketelsa (Christian Ketels) sa Harvard Business School, zatim specijalnom panel-sesijom „Vizija zelene – digitalne budućnosti“ i, naravno, dodelom nagrada. No, na početku su se obratili osnivači: profesori Nebojša Savić i Goran Pitić, kao i dekan Milan Nedeljković. Na okolnosti u kojima su 2003. godine osnivači ušli u poduhvat osnivanja novog fakulteta, kakvog do tada nije bilo a sve u vreme nagoveštaja velikih promena sa kojima se ušlo u novo stoleće i u novi milenijum, profesor Goran Pitić je ovako podsetio:

„Mi smo ovu našu priču sa fakultetom FEFA počeli u predvečerje digatne revolucije. Setimo se, januara 2007. godine Stiv Džobs je pokazao iPhone model mobilnog telefona, i u paralelnom svetu svih izazova koji su postojali, otvorilo se novo polje. Godine 2002. Nobelovu nagradu za ekonomiju dobio je psiholog Danijel Kaneman koji je objasnio kako bolje razumeti ekonomiju. Uneo je neke elemente koji su svima nama važni – donošenje odluka u vreme neizvesnosti – kako funkcioniše pojedinac, kako funkciniše organizacija… A potom su se dogodile krize. Dogodio se covid-19 koji je pokazao da jedna industrija, kao što je obrazovanje, i te kako brzo može da se menja. Sistem koji ima puno inercije, pokazao je da, zahvaljujući novim tehnologijama, takođe može brzo da se menja. A onda vidimo da i ova nova generacija Z postavlja nove zahteve, da tragaju za novim rešenjima i da imaju neke nove soft skills koje se traže“, rekao je Pitić.

Osnivači FEFA Goran Pitić i Nebojša Savić, sa sadašnjim dekanom Milanom Nedeljkovićem

Osnivači FEFA Goran Pitić i Nebojša Savić, sa sadašnjim dekanom Milanom Nedeljkovićem

Kao drugi važan postulat profesor Pitić je označio da je osnivačima bila važna primena određenih konstanti:

„Kada smo počinjali, za nas je bila konstanta da bez komprimoisa postižemo ono što se zove kvalitet ’excellence’. U tom pogledu i ne treba da budemo previše skromni: mi smatramo da smo dostigli veoma visok kvalitet. Naša ambicija je da budemo prepoznatljivi po tome i u regionu. Druga stvar te konstante su naši studenti sa kojima ostvarujemo saradnju i nastojimo da svi budemo deo naše obrazovne zajednice.

I treća stvar je da imamo uvek u vidu ono što nas očekuje i da imamo pogled unapred. Ništa novo neću reći ako kažem da je jedina izvesnost u ovom svetu neizvesnost. U tom neizvesnom svetu mi edukujemo i edukovaćemo mlade ljude za neke poslove koji možda danas i ne postoje. Mi ne znamo šta će se sve dogoditi, ovo je svet gomile podataka, svet trke čoveka i mašine i svet u kome mi pokušavamo da pronađemo prostor. U ovim izazovima, u prošlih 20 godina, mi smo spojili biznis, digitalizaciju i psihologiju i u tom trianglu smo pronašli odgovor za one promene koje su se dogodile u prethodnih 20 godina“, rekao je profesor Pitić.

No, postavlja se pitanje kako sagledati prostor ispred nas – rekao je Pitić:

„Mislim da je osnovno pitanje na koje sada, u ovom svetu, treba da tražimo odgovor: da li dizajn našeg učenja, da li čak način provere znanja, može da stvara nove ljude za budućnost? Mi ćemo probati da otvorimo nove prostore, da budemo inovativni i agilni, odgovorni, etički prepoznatljivi. To je ono što želimo da prenesemo našim studentima, da otvorimo prostor multidisciplinarnosti, da spojimo neke discipline koje nisu sada deo sveta biznisa i da na taj način pružimo podršku. Ja se nadam da će FEFA biti inspiracija mladim ljudima, ambicioznim, da budu odgovorni, da budu radoznali, kreativni i da im etičnost bude važna. Jer su to vrednosti koje mi na fakultetu, nadamo se, i lično pokazujemo“, rekao je Goran Pitić.

Profesor Nebojša Savić:

U prošlih 20 godina ostvarila se vizija koju smo imali Goran i ja kada smo osnivali Fakultet, a ključna stvar bila je kvalitet bez kompromisa. Na tome smo ostali dosledni. Uporedo sa tim radili smo i na internacionalizaciji našeg lanca vrednosti, želeli smo da budemo deo međunarodne poslovne zajednice i mi smo od 2007. godine pridruženi član Harvard biznis skul, što se pokazalo veoma značajnim i za naše studente i za našu biznis zajednicu.

 

Dekan Milan Nedeljković:

FEFA se zasniva na četiri osnovna sidra: jedno sidro je multidisciplinarnost, drugo sidro su inovacije, treće sidro je saradnja sa privredom i raznim institucijama, četvrto sidro je doprinos našoj zajedinici i samom obrazovanju. I, naravno, veoma važno sidro su ljudi. Mi želimo da, kad ljudi izađu sa našeg fakulteta, budu i edukovani ali i da budu dobri ljudi.

Profesor Orešković (u sredini) u panel diskusiji o zelenoj - digitalnoj budućnosti

Profesor Orešković (u sredini) u panel diskusiji o zelenoj – digitalnoj budućnosti

Učesnici panel diskusije: Vizija zelene – digitalne budućnosti

Učesnici panel diskusije: Vizija zelene – digitalne budućnosti

 

Profesor Orešković: Održivost razvoja treba da igra na kartu pohlepe kapitalizma

Stjepan Orešković, Principal Investor, M+Grupa & Chairman of the supervisory board, IEDC je učestvovao u panel diskusiji “Vizija zelene – digitalne budućnosti” i izneo sledeće zanimljivo zapažanje:

„U američkoj knjizi koja govori o obrazovanju navodi se da je najvažnije zadržati u životu dve osobine: radoznalost i upornost. Ako ste radoznali stalno ćete nešto otkrivati, bićete inovativni i što je najvažnije, zanimaće vas ljudi i zanimaće vas uvek šta je s druge strane. A odmah iza radoznalosti je upornost. Jer, ma koliko da ste radoznali, ako niste uporni, nećete nikad ništa otkriti. To pokazuje koliko je važan taj Moravecov paradoks koji se odnosi veštačku inteligenciju i koji kaže da je razlika između veštačke inteligencije i čoveka u tome da čovek može što veštačka inteligencija ne može, a veštačka inteligencija može što čovek ne može“.

Osim toga, profesor Orešković imao je veoma zanimljivu opasku na račun zelene ekonomije, održivog razvoja, zelenih obveznica…

„Projekat održivosti razvoja je prvi koji od nas traži da angažujemo mnogo toga, ali neće uspeti ako ne bude igrao na pohlepu kapitalizma. Ako kapitalizam ne bude video neki novi poslovni model i profit u tome da kroz održivost vidi veću šansu, nego kroz stari model poslovanja, neće nam pomoći ni Greenpeace, ni svi dobri ljudi ovog sveta. I zelene obveznice su upravo to. Ostavimo po strani naše vrednosti zbog kojih smo ušli u to, ali ako to ne donosi veliki profit kapitalizmu, mi ćemo morati da plaćamo veće kamate“, ocenio je profesor Orešković.

R. Nikolić