Spomenik svinjama i svinjogojstvu u nemačkom gradu Bremenu (Foto: Pixabay)

Spomenik svinjama i svinjogojstvu u nemačkom gradu Bremenu (Foto: Pixabay)

Piše: Radojka Nikolić

Svi nemački svinjci zajedno troše energiju za grejanje koliko i grad veličine Braunšvajga (oko 260.000 stanovnika). Tako je izračunalo nemačko Udruženje za zaštitu životne sredine, koje zato poziva na “smanjenje potrebe za toplotom u svinjcima”. Jer, u Nemačkoj 21 milion svinja živi u štalama bez slame, koje moraju da se greju spoljnom energijom, za šta je potrebno 1,4 milijarde kilovat sati tečnog gasa svake godine.

Ovu informaciju objavio je 7. oktobra nemački Tagesschau (tv servis – deo javnog servisa ARD) i ma koliko izgledala bizarno, ona pokazuje do kakvih se sve detalja razrađuju mere zaštite od predstojeće zime i gasne krize koja je već nametnula mnoga ograničenja najrazvijenijoj evropskoj ekonomiji.

Nemačka je, inače, jedan od najvećih proizvođača svinjskog mesa u Evropskoj uniji i do pre desetak godina, obezbeđivala je četvrtinu prpoizvodnje ove vrste mesa, proizvodeći oko 5,5 miliona tona svinjetine. U prošlih nekoliko godina, međutim, zbog raznih ograničenja, od bolesti svinja do zatvaranja zbog korone, proizvodnja svinjetine je smanjena za više od deset procenata. A sada je stigla i gasna kriza, pa je zato nemačko Udruženje za zaštitu životne sredine napravilo studiju o tome kako da se u narednih nekoliko godina, čak do 2040. godine, redefiniše strategija stočarstva, a u okviru nje i reorganizuje svinjogojstvo. Suština je u tome da se finansijski podrže farme koje će “demontirati” svoje kapacitete u kojima sada više koriste gas za zagrevanje svinja, te da naprave objekte gde će se upotrebljavati slama za pokrivanje životinja. Da im bude toplo, a da se manje koristi gas. Za početno finansiranje obezbeđeno je oko milijardu evra (za period od 2023. do 2026. godine), ali je nemački ministar poljoprivrede već rekao da to nije dovoljno. “Cilj je da se poljoprivrednicima koji pretvaraju svoje štale u korist boljeg tretiranja životinja, klime i zaštite životne sredine, garantuje dugoročna podrška države”, konstatuje se u analizi nemačkog Udruženja za zaštitu životne sredine.

Skupi gas i energenti ugrađuju se u sva ostala poskupljenja, što donosi inflaciju, a inflaciju treba zaustavljati da ne bi sve obezvredila, pa kako to uraditi nego – povećanjem kamatnih stopa. I tu je veza između informacije o skupom gasu i svinjogojstvu, objavljene 7. oktobra, jer je istoga dana šef nemačke Bundesbanke Joahim Nagel, u intervjuu za „Zidojče cajtung“ rekao: „Kamatne stope moraju nastaviti da rastu – i to značajno“.

U dosta oštrom tonu, predsednik nemačke centralne banke prozvao je Evropsku centralnu banku da preduzme jače poteze kako bi se zaustavio trenutno visoki nivo inflacije, koji je u septembru i u Nemačkoj i u evrozoni dostigao deset odsto, što je najviši nivo od uvođenja evra pre više od dve decenije. Zato Joahim Nagel traži da ECB nastavi da naglo povećava kamatne stope u borbi protiv rekordne inflacije.

Nagel: „Ako postoji deset odsto inflacije, a kamata iznosi samo 1,25 odsto, onda je jasno da kamatne stope moraju nastaviti da rastu – i to značajno“.

Predsednik nemačke centralne banke očekuje još jedno, kako kaže, “mega povećanje” stope na predstojećem sastanku Upravnog odbora ECB 27. oktobra, jer se malim pomeranjima kamata ne može ostvariti cilj da inflacija iznosi dva odsto na srednji rok. “Evropska centralna banka je trenutno veoma daleko od toga. Postoji šok cena energije, čije efekte ECB ne može mnogo da promeni u kratkom roku. Ali, imamo instrumente  – to je povećanje kamatnih stopa i manje štampanje obveznica”, rekao je Nagel.

Samo dan ranije, pre objave ovog intervjua predsednika Bundesbanke, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalina Georgijeva, najavila je u Vašingtonu sumorne ekonomske procene:

Globalni rast će biti značajno niži od očekivanog u 2022. godini, i iznosiće 3,2 odsto. Još gore će biti sledeće 2023. godine, jer će globalni rast biti smanjen na 2,9 odsto.

Jasno je, rekla je Georgijeva da je niži rast posledica podizanja kamatnih stopa, jer centralne banke širom sveta podižu kamate u nadi da će suzbiti rast inflacije. Američke Federalne rezerve su najagresivnije u upotrebi tog sredstva za borbu protiv inflacije, ali Georgijeva je podsetila da bi “pooštravanje monetarne politike previše i prebrzo – i to istovremeno u brojnim zemljama – moglo da dovede do duge recesije u mnogim državama”.

A kada je recesija, zna se, pada proizvodnja, pada potrošnja jer potrošači sve češće gledaju u novčanik, u kome nema dovoljno para, na primer, za meso; za svinjetinu sa početka priče, jer je skup gas, a pitanje je i da li će ga biti dovoljno.

Upravo je početkom oktobra Minhenski institut za ekonomska istraživanja (IFO) objavio da će cene u Nemačkoj nastaviti da rastu, te da potrošači sve manje kupuju i štede na hrani.

Maloprodaja je u septembru u Nemačkoj zabeležila pad prodaje od čak 3,1 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, što pokazuje da je maloprodaja hrane na najnižem nivou od januara 2017. Zato savezna vlada Nemačke očekuje da će ove godine inflacija dostići osam odsto, da će privredni rast iznositi samo 1,4 odsto, a da će sledeće, 2023. godine nemačka ekonomija biti u minusu za 0,4 odsto.

Dakle, recesija i pad proizvodnje. Visoke kamate i inflacija.

Za Srbiju je to veliko upozorenje, s obzirom na ekonomske veze, spoljnotrgovinsku saradnju sa Nemačkom i na broj nemačkih kompanija koje posluju u Srbiji.

Postaje hladno, da li je Nemačka spremna za oštru zimu – pitao je nedavno u svom tekstu jedan novinar nemačkog Bilda. Kod nas je, u Srbiji, za sada toplo, a najavljeno je, sa vrha države, da smo spremni za oštru zimu. Da li? – Videćemo.