Autor: Radojka Nikolić

“ZADATAK NEZAVISNE ŠTAMPE NE SAMO ŠTO JE VRLO TEŽAK, NEGO I VRLO NEZAHVALAN. NAROČITO KOD NAS. Nigde se tako lako ne zaboravlja da neko može imati i protivno uverenje, pa da je ipak to uverenje i pošteno i iskreno. Odmah se podmeću neke zadnje misli i podmukle namere svakome koji je drugog mišljenja, pa se onda čudimo otkud tolika ogorčenost. Kako je ne bi bilo? I onda, u toj opštoj omrazi, nezavisna štampa prolazi još i ponajgore. Usluge koje ona čini, zaboravljaju se brzo. Pamte se samo udarci koje s pravom zadaje…”

To je citat iz uvodnika koji je napisao Vladislav Ribnikar, osnivač dnevnog lista Politika, pre 120 godina u prvom broju Politike od 13. januara 1904.g. Konstatacije i teze iz celog tog sjajnog uvodnika Vladislava Ribnikara – velikog patriote i umnog čoveka, svojevrsnog inovatora čije je najvažnije ostvarenje dnevni list Politika – primenjivo je i na današnju situaciju u medijima. Posebno na etičnost novinarske profesije koju je na ovogodišnjem HR Vivaldi forumu poslovne škole Mokrogorska, selektorka Ivana Mihajlović uvrstila kroz temu INOVACIJA I ETIKA – MORALNI KOMPAS. O tome ćemo razgovarati koleginica Branislava Milunov i ja, već prvog dana foruma 18. septembra u Drvengradu na Mokroj Gori.

Inovacija i etika su široka tema, ali kad se ti pojmovi pomenu, najpre se setim intervjua koji sam vodila sa Filipom Kotlerom, marketinškim guruom, u Beogradu 2009. godine (u pauzi njegovog predavanja u Centru „Sava“), kada sam ga pitala: Šta da uradite kada vam ukradu ideju i kopiraju vaš proizvod? – „Izmislite novi“ – kratko i smireno odgovorio je Kotler.

No, Kotler je samo jedan od mnogih značajnih i umnih ljudi sa kojima sam uradila intervjue tokom svoje duge novinarske i uredničke karijere. Kad je o biznisu reč, nezaboravan je i razgovor sa Maršalom Goldsmitom (april 2017. godine) u Beogradu, u pauzi njegovog predavanja u Crowne Plaza. Maršala – svetskog eksperta za liderstvo, pitala sam: Koji je najbolji stil rukovođenja? „Ne postoji najbolji stil rukovođenja“, odgovorio je Goldsmit, „najbolji stil zavisi od situacije. ’Situaciono rukovođenje’ je najbolji koncept“.

Osim Kotlera (ekspert za marketing) i Maršala (liderstvo), zanimljiv je bio intervju sa Brajanom Trejsijem, ekspertom za menadžment prodaje (29. novembra 2007. u Beogradu, u pauzi njegovog predavanja u Centru „Sava“). „Koji je najplaćeniji posao na svetu“ – pitala sam Trejsija, a njegov odgovor je glasio: „Razmišljanje. To je najvažniji i najplaćeniji posao na svetu. Ali, razmišljanje je samo prvi korak. Odmah iza njega treba da sledi drugi korak – akcija“, rekao je Brajan Trejsi u intervjuu koji smo vodili za moj časopis Magazin Biznis.

U važne intervjue sa značajnim ličnostima iz sveta biznisa i ekonomije svakako ubrajam i ekskluzivni intervju koji sam vodila sa Džozefom Štiglicom, čuvenim nobelovcem, krajem 2008. godine – godine izbijanja svetske ekonomske krize. Štiglic je početkom decembra 2008. godine održao predavanje u Beogradu i, odgovarajući na moje pitanje o tome kako će svet proći kroz ovu ekonomsku krizu, rekao: „Nemam lepe vesti, budućnost je neizvesna“. I sve što je tada rekao, pokazalo se tačnim: da su krizu izazvali sukob interesa i pohlepa, da su u SAD uzrok bili smanjeni porezi za bogate, troškovi rata u Iraku, da su bonitetne kuće odobravale kredite nesolventnim klijentima… i ta smeša je ekplodirala. Štiglic je tada zastupao stav da je za izlazak iz ekonomske krize važna uloga države i da dobra regulativa može da pomogne rast inovacija i efikasnost ekonomije.

No, moju novinarsku karijeru je u značajnoj meri obeležila saradnja sa dr Dragoslavom Avramovićem, kreatorom i realizatorom programa zaustavljanja hiperinflacije u SR Jugoslaviji, u januaru 1994. godine, a kasnije i guvernerom Narodne banke Jugoslavije. Tokom 1994. godine, u kojoj je sprovođen „Program monetarne rekonstrukcije“, objavila sam u Politici (gde sam tada radila) oko 60 intervjua i razgovora sa Avramovićem, prateći sprovođenje tog programa, zaustavljanje hiperinflacije i uvođenje novog dinara. Osim intervjua sa dr Avramovićem, iste godine objavila sam i na stotine drugih tekstova o Programu. To je prilika koja se novinaru pruža samo jednom u životu.

Mnogo sam naučila i o ekonomiji i o privredi od čoveka koji je istinska legenda i svetske i naše ekonomske istorije, sa izvanrednim talentom za traženje rešenja za najsloženije probleme, bez ikakvog straha da se upusti u novi podvig, bez obzira na svoje poodmakle godine (Program je počeo da sprovodi u 75-toj godini života). Duga je priča o Avramoviću, ali ono što me je najviše iznenadilo u jednom od razgovora koji smo vodili povodom njegove izuzetno uspešne karijere u Svetskoj banci, gde je na nizu rukovodećih funkcija radio 26 godina, jeste njegov odgovor na moje pitanje: Šta je najvažnije za uspeh u poslu? „Za uspeh, znanje vam čini samo 10%, a sreća čak 90%“, rekao mi je Avramović i naglasio: „Presudno je gde ćete se i u kom trenutku naći, i ko će vas zapaziti“.

Ovo podsećanje na saznanja koja sam stekla radeći brojne intervjue i teme, samo je „nacrt“ razgovora koji ćemo voditi koleginica Branislava Milunov i ja na Jesenjem Vivadi forumu sa temom: NOVE GRANICE INOVACIJE: SA ILI BEZ OGRANIČENJA, 18. septembra na Mokroj Gori, razgovarajući o mojim novinarskim i životnim iskustvima. Zato je važno ne zaboraviti tu nesvakidašnju poruku vrsnog ekonomiste Dragoslava Avramovića: „Presudno je gde ćete se i u kom trenutku naći, i ko će vas zapaziti…“.