Autor: Radojka Nikolić

Crnogorska izložba – za posmatranje, za ležanje, za uživanje… (Foto: R. Nikolić)
Izuzetno ljubazno i gostoljubivo dočekala nas je hostesa – lepa Crnogorka u crnogorskom delu zajedničkog paviljona (sa deset drugih zemalja) i odmah nam obezbedila da pogledamo njihovu izložbu na EXPO Osaka 2025, koji smo posetili krajem juna. I već na ulazu crnogorske izložbe, iznenađenje: može sve da se posmatra u ležećem položaju, a može i da se sedne.
Tokom boravka na EXPO2025 Osaka, na veštačkom ostrvu Jumešima, posetila sam dvadesetak paviljona, ali ni u jednom nije moglo da se legne, a ni da se sedne dok se posmatra izložba. U tome je Crna Gora imala potpuno originalan pristup!
Naime, u pravougaonom prostoru od oko 40-tak kvadratinh metara, koliko su zakupili za predstavljanje na ovoj Svetskoj izložbi, kreatori crnogorske izložbe su čeoni zid zaoblili i postavili neku vrstu tamno zelenog tepiha, tako da posetioci mogu da polegaju i da gledaju u ekrane na plafonu, kao i na zidovima levo i desno, na kojima se projektuje video materijal o lepotama Crne Gore.

Japanci posmatraju prezentaciju Crne Gore na izložbi u Osaki (Foto: R. Nikolić)
No, osim posetilaca koji leže, može se i sedeti: naspram mesta za ležanje su postavljene i stoličice-tronošci, na kojima se video projekcija može pratiti i sedeći. Japanci strpljivo čekaju u redu za posetu ne samo ovoj izložbi, već i kod drugih.
Za Japance je, inače, stajanje u redu pokazatelj dobre organizacije i strpljivosti, što nije ni nalik onim našim redovima iz devedesetih za hleb, mleko, cigarete…ako se neko još toga seća.
Tema crnogorske izložbe na EXPO Osaka je spoj tradicije i savremenosti, autentičnosti, otvorenosti i harmonije sa prirodom – navodi kreatori ovog koncepta. Za idejno rešenje i kreiranje izložbe Crne Gore bio je zadužen tim turskih arhitekata (pobedili su na međunarodnom konkursu) i oni su nastojali da sve uklope – i tradiciju i autentičnost.

Crnogorska izložba – za ležanje i uživanje u lepotama Crne Gore (Foto: zvanična web prezentacija Vlade Crne Gore)
Naziv crnogorske izložbe je “Slavimo zajedništvo” (Celebrating of the Togetherness) i kako su kreatori naveli, ona je „inspirisana crnogorskom topografijom, koloritom i bogatstvom jadranske obale“. Zato crnogorska izložba „simbolizuje suživot različitosti i harmoniju prirode i čoveka“, navodi se u kreativnom rešenju ove izložbe.
Još u aprilu ove godine, kada je otvorena izložba EXPO2025, ovde je potpredsednik Vlade za spoljne i evropske poslove Filip Ivanović, presekao crvenu vrpcu na ulazu u crnogorski deo paviljona.
Paviljon u kojem se nalazi izložbeni deo Crne Gore, zajednički je paviljon za 11 zemalja. Iz bivše SFRJ tu su još Hrvatska i Slovenija, a pored njih i Gabon, San Marino, Gvatemala, Ukrajina, Panama, Izrael, Slovačka i Urugvaj.
Zašto niste uzeli poseban paviljon, nego ste u zajedničkom – pitala sam u crnogorskom, slovenačkom i hrvatskom paviljonu, a odgovor je bio isti – finansijski razlozi. Te države, naime, nisu želele da izdvajaju veća sredstva za predstavljanje na ovoj izložbi. Zajednički im je bio dovoljan. Koliko ih je koštalo takvo učešće u zajedničkom paviljonu – ostalo je bez odgovora.

Hrvatski deo izložbe u Osaki – prolazak pored termovizijskih kamera (Foto: R. Nikolić)

Izložba treba da dočara raznolikost klimatskih zona Hrvatske (Foto: R. Nikolić)
Posetila sam i hrvatski paviljon. Nije bila gužva, a prikaz minimalistički: mnogo uredno složenih plastičnih cevi spušta se sa plafona i savija u koridor, pa posetioci prolaze kroz špalir tih cevi polukružno. Sa strane, posetioci mogu da se pogledaju u nekoliko termovizijskih kamera.
O čemu je reč? Hrvatska je, zapravo, na 50-tak kvadrata pravougaonog oblika obradila temu: „Hrvatska – klimaraznolikost / Croatia – climadiversity“. U tumačenju ideje piše da izložba prikazuje jedinstvenu tehnološku i umetničku interpretaciju klimatske raznolikosti Hrvatske.
Izložba treba da dočara raznolikost klimatskih zona Hrvatske, pa su termovizijske kamere povezane sa meteorološkim stanicama u Hrvatskoj, gde takođe ima kamera. Zato se lokacije mogu pratiti u realnom vremenu. Autori ove hrvatske izložbe su Lana Grahek, Maroje Mrduljaš, Antonio Patljak, Korina Vuković i Pero Vuković. Kako navode organizatori hrvatske izložbe, ovo je prvi put da se temperatura sa jednog dela zemljine kugle prenosi na drugi i to smatraju svetskom inovacijom.
Za tu inovaciju hrvatski autori su upotrebili 15 kilometara plastičnih cevi i više od 13.000 spojnica. Kako se navodi, ova izložba će se, posle EXPO Osaka, preseliti u Hrvatsku i biće dostupna za posetioce.
Kako su se predstavili Slovenci?
Njihovim štandom dominira zelena boja. Zelena trava, priroda, planine zeleno-beli mehanički bicikl, uz 3D naočare, pa onaj ko sedne i okreće pedale, može da vozi turu kroz Sloveniju. Na 40-tak kvadrata, opet mininalistički, ali sa fokusom na zelenu tranziciju i pametnu industriju.

Bicklom kroz zelenu Sloveniju – slovenački deo paviljona (Foto: R. Nikolić)
Slovenački slogan glasi „Od srca do srca“ – sa čovekom u centru svega. Ne samo kao korisnik tehnologije, već čovek kao biće koje misli, oseća, želi i ima svoje vrednosti. Kreatori rešenja za nastup Slovenije na ovoj Svetskoj izložbi su iz slovenačke agencije SPIRIT, koja je imala viziju da to bude “izraz slovenačkog razumevanja budućnosti”. Kako je navedeno u tumačenju ove izložbe: “Obučen u zeleno, slovenački izložbeni prostor nudi virtuelnu turu po zemlji i predstavlja regione, turističke destinacije i kulturnu baštinu”.
Slovenci ne propuštaju da napomenu da su se pripreme za EXPO poklopile sa poplavama 2023. godine, pa su bili prinuđeni da optimizuju troškove nastupa u Osaki.
Za razliku od pomenutih država, nastalih iz republika bivše SFRJ, koje su bile primorane da štede, na Svetskoj izložbi u Osaki ima država kojima posedovanje “crnog zlata” omogućava da se rasipaju i da ne pitaju “šta košta”. Na primer, Kraljevina Saudijska Arabija.

Deo za šoping u okviru paviljona Kraljevine Saudijske Arabije (Foto: Instagram KSA)
Saudijski paviljon na sajmu EXPO2025 u Osaki je među onima na koje je potrošeno najviše novca: oko 140 miliona evra. To je mnogo više od cene paviljona zemlje domaćina – Japana, koji zauzima tri puta veći prostor i čija je izgradnja koštala oko 80 miliona dolara. (Da podsetimo, izgradnja srpskog paviljona koštala je bruto 10,8 miliona evra, to smo objavili u tekstu na https://magazinbiznis.rs/u-osaki-na-expo-2025-srpski-paviljon-graden-po-principu-kljuc-u-ruke/)
Za kreiranje paviljona Kraljevine Saudijske Arabije angažovana je britanska agencija Foster + Partners. Paviljon je pravougaonog oblika i zauzima parcelu od oko 3.500 metara kvadratnih. Nalazi se pored jedne od glavnih avenija.

U izgradnju i kreiranje paviljona Kraljevine Saudijske Arabije uloženo je oko 140 miliona evra (Foto: Instagram)
Prema opisu arhitekata, ovaj paviljon je dizajniran tako da pokazuje saudijsko nasleđe, ali uz nameru da postigne najviši nivo japanskog sistema zelene gradnje, uz nultu operativnu emisiju ugljenika.
“Projekat proslavlja saudijsku kulturu, evocirajući divne ulične pejzaže i zadivljujuće prirodne pejzaže koji definišu Kraljevinu. Svaki element je pažljivo razmatran, kako bi se stvorilo jedinstveno iskustvo koje je veoma održivo i dostupno svima“, naveli su kreatori paviljona Kraljevine Saudijske Arabije, koji veličinom i koncepcijom spoja tradicionog i digitalnog, ostavlja utisak mega-projekta.

Saudijski paviljon – noćno osvetljenje
Na Svetskoj izložbi EXPO2025 Osaka predstavlja se 160 država. Najveći paviljon, naravno, imaju domaćini. Japanski paviljon zauzima oko 11.000 metara kvadratnih, a projektovan je kao radijalna struktura sa zidovima napravljenim od vertikalnih CLT dasaka. Time je stvoreno niz kružnih hodnika.
Drvena struktura paviljona visoka je 12 metara i poduprta je čeličnim okvirom koji može lako da se rastavi i ponovo prenameni za neki drugi događaj. Troškovi izgradnje japanskog paviljona na Ekspo 2025 u Osaki iznose oko 80 miliona dolara.

Enterijer i eksponati u japanskom paviljonu

Voda kao jezero – u japanskom paviljonu

Kružni hodnici kroz japanski paviljon

Ulaz u japanski paviljon (čekanje u redovima – obavezno) – Foto: R. Nikolić
Kroz ogroman prostor japanskog paviljona moguće je videti mnogo toga što čini prirodu i život: i drvo i kamen i vodu i biljke i mikroorganizme i robote. Naziv izložbe je “Tradicija, tehnologija i održiva budućnost”. Tri oblasti su zasnovane na cirkulaciji – koncept ponovne upotrebe i reciklaže za održivo društvo.
U jednoj od laboratorija koje su sastavni deo ovog paviljona, može se videti prikaz proizvodnje energije iz biogasa korišćenjem otpada od hrane sa izložbenog prostora, uz važnu ulogu mikroorganizama u tom procesu.
Iako je reč o zanimljivom prikazu gde posetioci mogu da uživo vide laboratorijske procese i čuvene japanske robotizovane mašine, ipak, najveću pažnju privlači izloženi kamen sa Marsa! Svako ko je pogledao taj kamen u dobro zaštićenoj staklenoj vitrini – slikao ga je.

Meteorit sa Marsa u japanskom paviljonu
Reč je o meteoritu sa Marsa koga su 2000. godine pronašli istraživači Japanskog nacionalnog instituta za polarna istraživanja, tokom antarktičke ekspedicije. Kamen je veličine omanje ragbi lopte a transportovan je iz instituta u Tokiju u Osaku, 27. marta. Smatra se da je ovaj kamen jedan od najvećih te vrste. Značajan je za nauku jer sadrži minerale koji ukazuju na to da je Mars nekada imao vodu.
Vitrina u Osaki, gde je kamen izložen, ima kontrolisanu temperaturu i vlažnost, a kamen je predstavljen kao deo teme japanske izložbe o istraživanju porekla univerzuma i života. I sve se to uklapa u japansku temu pod kojom se do 13. oktobra ove godine održava Svetska izložba EXPO Osaka: „Dizajniranje budućeg društva za naše živote“.

Instalisane laboratorije i roboti u japanskom paviljonu