Na globalnom tržištu pojavili su se „novi igrači“ koji se usredsređuju na pojedine proizvode iz palete banaka, pa tako fintek kompanije i pojedine aplikacije sada nude i bankarske usluge. Zato bankarstvo treba da postane deo takvog lanca usluga, odnosno da pronađe način da podeli bankarske usluge, u zavisnosti od toga šta dozvoljava regulativa. Jer, biti bolja digitalna verzija sebe više nije rešenje. Banke su već dostigle određen stepen digitalizacije, ali čini se da je sledeći logičan korak prihvatanje fintek industrije kao našeg partnera. Za bankarstvo, to je trenutno možda najveći izazov – kaže Slavica Pavlović, predsednik Izvršnog odbora Eurobank Direktne u razgovoru za naš portal.

Krajem 2021. godine na srpskom bankarskom tržištu dogodilo se spajanje banaka – Eurobanke i Direktne, u odnosu 70 prema 30 odsto vlasništva, uz zadržavanje naziva obe banke. To nije bila klasična akvizicija, već na našem tržištu po prvi put sprovedeno pripajanje banaka. Slavica Pavlović, predsednik Izvršnog odbora Eurobanke pre spajanja, ostala je na čelnoj poziciji i u novoj banci – Eurobank Direktnoj i kaže da je razlog ovog zajedničkog poduhvata bila obostrana procena da je spajanje u interesu obe banke. Cilj je postizanje boljih rezultata.

Šta su dobili akcionari i šta je dobilo tržište?

Eurobanka je prethodnih godina uvek bila među prvih deset banaka, ali u poslednje vreme se našla na začelju te grupe. S obzirom da smo banka srednje veličine, to je ukazivalo da ne raspolažemo dovoljno velikom aktivom da ostvarimo veći povrat na kapital. Organski rast na tržištu bio je otežan, pogotovo poslednjih godina. S druge strane, Direktna Banka, kao i sve male banke, imala je poteškoće u održavanju profitabilnost jer je morala da ispunjava sve uslove koje imaju i velike banke, ali s manjim resursima na raspolaganju. Transakcija je omogućila objedinjenoj banci da poveća aktivu i sada smo u boljoj situaciji da ostvarimo ekonomiju obima. Naša želja jeste da i dalje rastemo.

Kako ćete to ostvariti na srpskom tržištu kad sve banke, praktično, nude sve?

Tačno je da na srpskom tržištu ne postoji diferencija i specijalizacija, već sve banke nude sve proizvode. U toj situaciji jedina prednost jeste veličina banke. Ako je velika, banka može da ostvari veći prinos na kapital, i to je motiv svih banaka koje se opredeljuju za akviziciju; želimo da ostvarimo jednu vrstu ekonomije obima. S druge strane, danas su neophodna velika ulaganja u tehnologije, a ta ulaganja jednaka su i za male i velike banke. Drugim rečima, veća banka će lakše podneti visoke izdatke, a samim tim imati mogućnost da klijentima da ponudi širi spektar usluga.

Nastaviće se konsolidacija na bankarskom tržištu

„Verujem da će se konsolidacija nastaviti jer male banke nemaju konkurentsku prednost, a nalaze se pred velikim izazovima: neophodna su ne samo velika investiciona ulaganja, već i ulaganja u ljude. Jedna mala banka nema kapacitet za tako nešto. Zato verujem da će se konsolidacija nastaviti, jer male banke neće biti u stanju da se suoče sa svim tržišnim izazovima“, kaže Slavica Pavlović.

Koji su najveći izazovi u bankarskom poslovanju – „digitalni život“ i elektronika, niske kamate, nestanak tradicionalnog bankarstva, stroga regulativa ili nešto drugo?

Izazov je upravo kombinacija svih ovih okolnosti: kamatnih stopa na istorijski niskom nivou, zatim inflacije kao posledice pandemije, potom i nepredvidive situacije u pogledu rusko-ukrajinske krize. Uz sve to, za bankarstvo kao industriju digitalizacija ostaje među najvećim izazovima iz prostog razloga što tradicionalno bankarstvo više ne može da opstane u obliku u kome je do sada postojalo. Banke i bankarstvo će postojati uvek, ali do sada je to bio zatvoren sistem koji nudi neki proizvod i plasira ga od početka do kraja. I to je ono što su shvatili svi koji se bave novim tehnologijama. „Novi igrači“ se ubacuju u pojedine proizvode iz palete proizvoda banaka, pa tako određene fintek kompanije ili čak aplikacije sada nude usluge koje su tradicionalno bile bankarske. Zato mi u bankarstvu treba da postanemo deo tog lanca usluga to jest da naše usluge delimo s nekim, zavisno od toga šta regulativa dozvoljava. Jer, biti bolja digitalna verzija sebe više nije rešenje. Naravno, bankarstvo je dostiglo određen stepen digitalizacije, ali je poenta da fintek industrija postane naš partner. Treba da ih prihvatimo i da se nađemo u tom novom lancu fintek vrednosti, da budemo deo saradnje. To je za bankarstvo trenutno najveći izazov.

Fintek konkurencija bankarima

„Primeri novih igrača na tržištu jesu finansijsko-tehnološke kompanije poput australijskog After pay koji posluje po principu ’kupi sad plati kasnije’ i već ima 16 miliona korisnika, ili američke kompanije Chime, koja broji 12 miliona korisnika. Chime nema bankarsku licencu, niti posluje pod nadzorom regulatora, a pruža besplatne usluge mobilnog bankarstva – koje obezbeđuju banke. Vlasnici kartica ovih banaka imaju pristup Chime sistemu, a sama kompanija zarađuje na naknadi koja se naplaćuje za obavljanje transakcija sa karticama“, navodi Slavica Pavlović.

Povećanje kamatnih stopa se dugo očekuje, američki Fed je to već učinio, ECB najavljuje povećanje, ali se još ne izjašnjava…Kakva su očekivanja u pogledu rasta kamata?

Trenutna geopolitička situacija je veoma neizvesna i teško je praviti ozbiljnije prognoze o daljem razvoju situacije, a Srbija je mala i otvorena ekonomija na koju takva kretanje svakako utiču. Može se očekivati izvestan rast kamatnih stopa, pre svega rast referentnih kamatnih stopa, i kod nas i u Evropi. Međutim, moramo voditi računa i o tome da rast kamatnih stopa može dovesti do nove krize, jer znači povećanje iznosa rata klijentima. Verujem da niko na tržištu ne želi da se ponovo suoči s rastom nenaplativih kredita. Zato je potrebno uspostaviti ravnotežu između lokalnog tržišta, i dešavanja u Evropi i svetu koja utiču na naše lokalno tržište. Najveći izazov ove godine jeste upravo neizvesnost.

Mogu li se, onda, praviti dugoročni planovi u bankarskom sektoru?

Po prirodi sam optimista i verujem da je moguće da stvari krenu u dobrom pravcu. A to znači, ako i bude pomeranja kamatnih stopa, da takva kretanja budu minimalna kako bismo mogli da nastavimo planirani rast i da se približimo razvijenim tržištima. Sve banke, naravno, prave dugoročne planove koji su podložni revidiranjima u skladu sa novim okolnostima, ali se nadamo da će bar sledeća godina biti izvesnija u pogledu planiranja, ocenila je Slavica Pavlović. (R.N.)