Autor: Radojka Nikolić

Kao što je i bilo logično, ovogodišnja januarska prosečna neto zarada u Srbiji manja je u odnosu na decembarsku 2025., pokazuju najnoviji podaci koje je objavio Republički zavod za statistiku Srbije.

Prosečna neto januarska zarada iznosila je 118.429 dinara i to je realno manje za 4,1%, dok je nominalno manja za 3,8% (decembarska je iznosila 124.089 dinara).

Januarska neto zarada je bila manja od decembarske, što je posledica okolnosti, kao što smo i tada objašnjavali, da se u decembru isplaćuju bonusi i razni neisplaćeni dodaci nastali tokom godine

(https://magazinbiznis.rs/prosecna-zarada-programera-u-2025-oko-300-hiljada-dinara/.

Taj “fenomen” sa “ugojenom” decembarskom platom, ponavlja se svake godine.

No, to nije sprečilo srpske vrhovne vlasti da istaknu da je “prosečna plata u Srbiji u decembru bila 1.057 evra i time smo ostvarili nešto u Srbiji što dosad niko nije” (https://www.b92.net/biz/srbija/).

Statistika danas pokazuje nešto drugo.

Prosečna neto plata u januaru ove godine, manja je u odnosu na decembarsku, ali je nešto viša u odnosu na januar pre godinu dana.

Prosečna januarska neto plata u Srbiji, u iznosu od 118.429 dinara, realno je viša za 7,6% u odnosu na januar prethodne, 2025. godine, iako se kao nominalni rast pokazuje 10,2%.

Ono što je mnogo važnije je medijalna zarada, koju prima polovina od ukupnog broja zaposlenih u Srbiji. Neto medijalna zarada je u januaru 2026. iznosila 92.671 dinara i nešto je viša u odnosu na decembar prošle godine kada je iznosila 90.819 dinara.

Najveće prosečne neto zarade isplaćene su u javnom sektoru, prosečno po 126.554 dinara, dok su najmanje isplaćene kod preduzetnika i zaposlenih kod njih, po 64.867 dinara. Visoke prosečne neto januarske zarade imali su i zaposleni kod pravnih lica, koji su primili po 125.899 dinara.

Najveće prosečne neto plate imali su, i ovoga puta, programeri. Oni su u januaru ove godine zarađivali po oko 300.000 dinara – statistika beleži prosečnu neto zaradu od 295.935 dinara.

Izgleda paradoksalno, ali su najniže plate imali zaposleni u uslugama popravke računara i predmeta za ličnu upotrebu, čija je neto zarada registrovana u iznosu od 70.824 dinara.

No, očigledno je reč o uslugama koje se obavljaju i u “sivoj” zoni, te su zarade raznih majstora iz svih tih delatnosti mnogo veće u realnom životu. Ovaj prosek koji je statistika “uhvatila” ne odgovora iskustvu građana kada plaćaju usluge raznih majstora.