Na osnovu najnovijeg revidiranog finansijskog izveštaja o poslovanju u 2022. godini, Evropska centralna banka (ECB) objavila je 23. februara: “nema profita, nema podele”. A to znači da ove godine neće biti raspodele godišnjeg viška profita na svih 20 nacionalnih banaka članica. Ta godišnja dobit se, obično, raspodeljuje nacionalnim bankama, kojih je do pre godinu dana bilo 19, ali se ulaskom Hrvatske u evrozonu, broj zaokružio na 20 članica.

Kako je zvanično saopštila ECB, u 2022. godini su se pojavile poteškoće, pa je centralna banka EU imala gubitke zbog visokih plaćanja kamata i otpisa hartija od vrednosti. Navodi se da je, nakon što je 1,63 milijarde evra rezervisanja za finansijske rizike iskorišćeno za pokriće gubitaka, krajnji rezultat u 2022. bio je samo “crna nula”.

Da podsetimo, 2021. godišnji suficit centralne banke evra iznosio je 192 miliona evra, što je značajno manje u poređenju sa prethodnim godinama.

Međutim, najveći problem ECB je i dalje borba sa inflacijom, koja, doduše, polako slabi u zoni evra, ali ne željenom brzinom. To se posebno odnosi na baznu inflaciju koja je i dalje visoka (u januaru je iznosila 5,2 odsto). Naime, bazna inflacija (isključuje nestabilne činioce, kao što su cene energije i hrane) i dalje je na najvišem nivou od uvođenja evra i pokazuje da se rast cena ne odnosi samo na energiju i sirovine, već i na sve druge cene. To, zapravo, znači da kompanije prenose troškove na potrošače. A takva situacija najčešće vodi u drugi krug: javljaju se zahtevi za većim platama, što na kraju, dovodi do spirale u kojoj naizmenično rastu i cene i plate.

Prema pisanju britanskog Fajnenšel Tajmsa, holandski sindikat transportnih radnika već traži povećanje plata od 16,9 odsto, dok nemački sindikat želi povećanje plata od 10 odsto za 2,5 miliona radnika u javnom sektoru.

Protiv takvih efekata spirale rasta cena i plata, ECB i nastoji da se bori daljim podizanjem kamata. Pošto je ECB podigla osnovnu referentnu kamatnu stopu početkom februara na tri procentna poena (na depozite banaka kamata je podignuta na 2,5 odsto), na finansijskim tržištima sada očekuju povećanje ključnih kamatnih stopa od 0,50 poena, što bi trebalo da se dogodi na sastanku ECB sredinom marta.

Analitičari i poznavaoci finansijskih tržišta smatraju da će se ciljna inflacija ECB od dva odsto u srednjem roku, teško ostvariti. Tim pre što se privreda razvija relativno solidno, ne ulazi u recesiju a inflacija umereno usporava. Sve to upućuje na potrebu da glavna kamatna stopa ECB nastavlja da raste. Zato se na finansijskim tržištima trenutno postavlja pitanje koliko bi ECB još mogla da podigne svoje ključne kamatne stope u 2023. godini. Za sada je prilično izvesno da će u martu uslediti rast od 0,50 odsto, a možda i još jednom u martu.

Dobre procene ili špekulacije – znaće se već za nekoliko nedelja.

R. Nikolić