Autor: Radojka Nikolić

Pol Krugman: Dosta vremena provodim u Evropi i moje lično iskustvo boravka ne ukazuje na tehnološko zaostajanje Evrope… (Foto: R. Nikolić)
Možda je reč samo o statističkom paradoksu da je produktivnost u SAD porasla za oko 40% u periodu od 2000. do 2023. godine, a u Evropi samo za 20% – tema je koju je otvorio nobelovac Pol Krugman na 14. Statističkom forumu MMF-a koji se upravo održava 18. i 19. novembra u sedištu Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtonu.
Nobelovac Krugman bio je glavni govornik na otvaranju ovog foruma a sa njim je razgovarao Bo Li, zamenik generalnog direktora MMF-a. Ovogodišnja glavna tema foruma ima naziv „Merenje ekonomije u eri velikih podataka i veštačke inteligencije“ (Measuring the Economy in the Era of Big Data and AI).
Uvodno izlaganje Pola Krugmana glasilo je – Prekretnica u merenju: Ekonomska statistika ekonomsko merenje na prekretnici.
Uzimajući za primer statistička merenja po kojima je od 2000. do 2023. godine Evropa imala znatno sporiji rast produktivnosti od Sjedinjenih Država i to: 20% naspram 40%, Krugman je naveo da iz toga proizlazi kako Evropa zaostaje daleko iza Amerike. Ali, ako se koristi metoda poređenja pariteta kupovne moći (PPP), Evropa je oko 15% manje produktivna od Sjedinjenih Država.
Krugman je podsetio da je takva statistika imala i političke implikacije, jer su brojke o zaostajanju Evrope bile osnova izveštaja Marija Dragija (Draghi report) koji je upozoravao da Evropa mora da se menja.
„A takođe su bile i osnova velikog američkog omalovažavanja evropskog učinka. Ali, šta ako postoji problem sa brojkama? Istina je da je BDP po glavi stanovnika znatno niži, ali to je zato što Evropljani koriste godišnje odmore“, rekao je Krugman i naveo da tu postoje, na prvi pogled, dve kontradiktorne priče.
„Postoje dva moguća tumačenja ovog statističkog jaza. Jedno je da govorimo uglavnom o kompozicionim efektima. Rekao bih da mnogi problemi proizilaze iz činjenice da živimo u svetu u kom imamo izuzetno brze tehnološke promene, često kvalitativne tehnološke promene, locirane u uskom delu privrede. Na primer, izuzetno visoka stopa tehnološkog napretka u IT sektoru, u poređenju sa ostatkom privrede, verovatno je bez presedana. Dakle, jedna mogućnost je kompoziciona: IT sektor je snažno koncentrisan u SAD (i sada takođe u Kini, ali to je druga priča), a ne u Evropi, i ono što dobijamo jeste da je Silicijumska dolina u Americi, što ima implikacije na produktivnost uopšte“, objasnio je Krugman.
Kao drugu mogućnost je naveo da, zapravo, postoji „stvarni problem merenja“. Krugman ističe da je tehnološka promena toliko brza, nagla i oštra, da stvara problem: kako to vrednovati?
„Imamo toliko dobara koja ili nisu postojala ili su toliko unapređena danas u odnosu na 2000. godinu da njihovo vrednovanje pravi problem. Postoje dokazi za oba tumačenja. Kao teoretičaru međunarodne trgovine, meni se sviđa ova kompoziciona priča o razlikama u specijalizaciji. Jedan posredni dokaz za to je da postoje ogromne razlike u produktivnosti i između samih američkih saveznih država”, rekao je Pol Krugman, navodeći primer visokog dohotka države Vašington u odnosu na neke druge delove SAD.

Pol Krugman na 14. Statističkom forumu MMF-a: Prezentacija poređenja rasta produktvosti u EU sa SAD (Foto: R. Nikolić)
Naglašavajući da je teško precizno izmeriti vrednost i kvalitet potpuno novih proizvoda i usluga koji nisu postojali 2000. godine i da različite zemlje to rade na različite načine, Pol Krugman je naveo svoje lično iskustvo, jer često boravi u Evropi. To je, takozvani, “test šetnje“ (Walking around test):
“Dosta vremena provodim u Evropi i moje lično iskustvo boravka ne ukazuje na tehnološko zaostajanje Evrope. Na primer, u Holandiji se sve plaća i obavlja preko QR koda”, ispičao je Krugman i podsetio na jedan veoma važan istorijski detalj.
“Da sam Evropljanin (a nisam, ali sam naklonjen Evropi), bio bih zabrinut što postoje ključni tehnološki sektori u kojima Evropa gotovo da nema nikakvo prisustvo. Međutim, dominacija u jednoj tehnologiji nije garancija trajne moći. Na primer, Japan je 1980-ih, dominirao proizvodnjom RAM memorije, ali je ona vremenom postala obična roba široke potrošnje”, rekao je Krugman.
Osim objašnjenja “zagonetke produktivnosti – SAD protiv Evrope”, u razgovoru sa Polom Krugmanom koji je vodio Bo Li, bilo je reči i o aktuelnim svetskim ekonomskim nestabilnostima na monetarnom planu.
Pol Krugman objašnjava da neki od tradicionalnih pokazatelja bazne inflacije za sada ne pokazuju nikakave upozoravajuće trendove. Takođe, ni razne ankete i očekivanja inflacije na tržištu obveznica, ne ukazuju da se nešto dramatično u vezi sa inflacijom može dogoditi. Međutim, Krugman upozorava:
“Da sam ja u Komitetu za otvoreno tržište Federalnih rezervi (FOMC), glasao bih za povećanje kamatnih stopa već na sledećem sastanku, jer sam nervozan! Znate, ako smo do sada imali prolazne šokove, jedan za drugim, u jednom trenutku morate da se zapitate koliko dugo možete da računate na to da će samo od sebe nestati”, rekao je Krugman.

Nobelovac Krugman bio je glavni govornik na otvaranju foruma u Vašingtonu 18. novembra, a sa njim je razgovarao Bo Li, zamenik generalnog direktora MMF-a. Ovogodišnja glavna tema foruma ima naziv „Merenje ekonomije u eri velikih podataka i veštačke inteligencije“ (Foto: R. Nikolić)
Na pitanje o budućnosti statistike, Pol Krugman kaže da ne treba ukidati tradicionalnu državnu statistiku.
“Veliki podaci (poput Billion Prices Index) i dalje su samo veliki uzorci i ne pokrivaju sve sfere života. Jer, nije sve na internetu i neće se sve pojaviti u tim podacima. Možda će omogućavanje veštačkoj inteligenciji da analizira ono što snimaju nadzorne kamere, doprineti da znate sve što se dešava, ali mislim da to još nemamo”, rekao je Krugman i naveo jedno svoje zapažanje.
“U empirijskoj ekonomiji sam već pola veka i primetio sam da statističke tehnike postaju jednostavnije. Zahvaljujući ogromnim količinama podataka, empirijska ekonomija danas koristi jednostavnije statističke metode (poput metode difference-in-differences) umesto nekadašnjih složenih matematičkih modela”, rekao je Krugman.
Ipak, sumirajući svoje utiske o statistici, upotrebi podataka, ekonomiji i društvu, Pol Krugman je ocenio da je definitivno na pomolu mogućnost da se ima uvid u sve što se dešava u ekonomiji i društvu. No, upravo je zbog toga izrazio i zabrinutost:
“Rekao bih da možemo da imamo ozbiljne brige oko privatnosti. Evo zašto: proveo sam 16 nedelja kao član velike porote u Nju Džersiju. Glavna stvar koju sam iz toga naučio jeste da smo mnogo bliže društvu potpunog nadzora nego što možemo da pretpostavimo. Na primer, neko misli da može tiho da obavlja kupoprodaju droge na uglu ulice u 3 ujutru, ali kamera sa preduzeća koje je u toj ulici već ga je snimila. Dakle, prilično smo blizu. I neće biti potrebno još mnogo vremena da bismo imali gotovo potpunu sliku onoga što se dešava u društvu. Ali, to bi moglo da znači da ćemo moći da radimo mnoge stvari koje ne zahtevaju komplikovanu statistiku”, rekao je nobelovac Pol Krugman, istovremeno upozoravajući na ozbiljne izazove po privatnost građana.
Inače, glavne teme i fokus 14.-tog Statističkog foruma MMF-a odnose se na transformaciju ekonomske statistike, na to kako veliki podaci (big data) i veštačka inteligencija (AI) menjaju tradicionalne metode prikupljanja podataka, poput anketa i popisa.
Na forumu se, takođe, analizira upotreba satelitskih snimaka i podataka sa mobilnih mreža, a poseban akcenat je stavljen na rešavanje pristrasnog pristupa u podacima, očuvanje metodološke strogosti i odgovorno uvođenje inovacija u zvaničnu statistiku.








