Dvanaesta konferencija Grupe mrežnih operatora Srbije (RSNOG) održana je 17. novembra 2026. u Klubu Kran u Beogradu. RSNOG je ove godine obeležio 30 godina interneta u Srbiji i povezao priče o prvim vezama sa današnjim izazovima izgradnje mreža, data centara i usluga zasnovanih na veštačkoj inteligenciji, navodi se u saopštenju za javnost.

Konferenciju su otvorili Aleksandar Ristić iz RNIDS-a i Srđan Popović sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, koji su predstavili pilot nacionalnog DNS rezolvera, zamišljenog da korisnicima u Srbiji donese brži odziv pri razrešavanju domena, visoku dostupnost, veću bezbednost i manju zavisnost od servisa van zemlje. Novi servis dostupan je u standardnom režimu rada i režimu koji blokira zlonamerne domene, a domaća internet zajednica pozvana je da pomogne u inicijalnom testiranju.

Dženan Dževlan, AWS heroj i suosnivač kompanije allOps, približio je kako funkcioniše globalna AWS mreža, koja podržava veliki broj modularnih visokodostupnih servisa namenjenih izgradnji veb i mobilnih aplikacija. Njegova prezentacija pokazala je da otpornost nije osobina koja se naknadno dodaje sistemu, već princip koji treba da usmerava arhitekturu od samog početka. I manji sistemi mogu primeniti iste lekcije: kvarove treba predvideti u fazi projektovanja, servise rasporediti prema potrebama korisnika, brzini odziva i zahtevima za čuvanje podataka, a kritične komponente izolovati i obezbediti mehanizmima za automatski oporavak.

Branimir Rajtar iz kompanije 5×9 Networks i HRNOG-a pričao je o tome kako je uspeo da pregura 1,6 terabita mrežnog saobraćaja u sekundi preko standardnog servera sa dva procesora. Do tog rezultata došao je merenjima, eksperimentima i promenom softverske arhitekture, nakon što je otkrio mesta koja usporavaju obradu podataka. Objasnio je da standardni serveri, u poređenju sa komercijalnim uređajima, nude veću fleksibilnost, jednostavniju administraciju, šire mogućnosti za automatizaciju i prilagođavanje softvera, te manju zavisnost od jednog proizvođača.

Miroslav Vujović iz CETIN-a već četvrt veka prati i učestvuje u razvoju mobilnih mreža za prenos podataka – od prvih GPRS veza do današnjih 5G sistema. Kroz njegovu priču dobili smo uvid u to šta stoji iza svake nove generacije mreže i boljeg korisničkog iskustva – od godina pažljivog planiranja velikih investicionih ciklusa, preko odlazaka na lokacije koje su često nepristupačne i izložene lošim vremenskim uslovima, do traženja uzroka kvarova koje milioni korisnika ne smeju da primete. Miroslav smatra da razvoj veštačke inteligencije danas donosi nove zahteve u pogledu povezivanja, napajanja i hlađenja, ali i priliku da operatori, oslanjajući se na iskustvo stečeno tokom decenija, automatizuju veći deo svojih poslova, pruže još bolje korisničko iskustvo i razviju nove servise.

Ota Čermak

Ota Čermak

Ota Čermak i Martin Dušek iz kompanije WEDOS podelili su priču o nemogućnosti reševanja sofisticiranih DDoS napada, što ih je motivisalo da razviju sopstveno rešenje i ponude ga drugima. Kroz tri primera predstavili su različite situacije – od napada koji je blokirao javni prevoz u jednom gradu do napada koji je malim brojem zahteva izazivao veliko opterećenje i visoke troškove. Praksa je pokazala da se tehnička aktivacija zaštite često može realizovati veoma brzo, ali da usko grlo predstavljaju donošenje odluka unutar kompanija i priprema internih sistema. To pokazuje koliko je važno unapred dogovoriti i uvežbati postupanje u slučaju incidenata.

Bratislav Cekić iz kompanije Pulsec i Marko Elazar iz Nova Defense razgovarali su sa Marijanom Borković iz RNIDS-a o tome kako veštačka inteligencija može da pomogne timovima za sajber bezbednost da povežu upozorenja i automatizuju rutinske zadatke. Naglasili su značaj poznavanja infrastrukture, pravila i procesa svakog korisnika kako bi AI mogao da donosi korisne zaključke. Istakli su i da su za odluke koje mogu da zaustave važan sistem i dalje neophodni ljudski nadzor i jasno definisan sistem odgovornosti. Kao preduslov za primenu AI u sajber bezbednosti izdvojili su detaljno poznavanje modela koji se koristi, infrastrukture na kojoj se izvršava i toka podataka.

Sabolč Bodoši iz RETN-a predstavio je aktuelnu sliku internet saobraćaja jednog velikog regionalnog mrežnog operatora i objasnio kako različiti tipovi sadržaja postavljaju različite zahteve pred mreže, data centre i operatore. Video i dalje čini najveći deo saobraćaja, ali uspon veštačke inteligencije donosi nove i znatno zahtevnije obrasce. Velike količine podataka moraju se brzo i neprekidno razmenjivati – kako između autonomnih AI agenata, tako i između AI sistema kojima upravljaju ljudi. To zahteva direktne, širokopojasne i pouzdane veze, kao i dovoljno energije i računarskih resursa u samim data centrima. Situaciju dodatno otežavaju poremećaji u lancima snabdevanja, zbog kojih nabavka opreme može trajati godinu i po dana, pa i duže. Zbog toga konektivnost ne sme biti naknadna tema, već se mora planirati uporedo sa obezbeđivanjem energetske i serverske infrastrukture.

Slobodan Aleksić iz kompanije Rittal, član Upravnog odbora Data centar asocijacije Srbije (DCAS), predstavio je aktivnosti ovog novog udruženja i trendove u oblasti data centara u Evropi i Srbiji. Prema podacima DCAS-a, Srbija trenutno ima oko 25 MW instaliranih kapaciteta, dok bi za dostizanje evropskog proseka po broju stanovnika bilo potrebno 150-200 MW. S druge strane, na evropskom tržištu istovremeno postoji velika tražnja, ali i manjak kapaciteta, usled ograničene dostupnosti odgovarajućih lokacija i električne energije. Na taj način otvara se prostor za investicije u data centre u Srbiji, podstaknute kako domaćom, tako i tražnjom koja dolazi iz Evrope. Nova asocijacija okuplja predstavnike industrije kako bi pomogla u mapiranju raspoloživih kapaciteta, unapređenju zakonskih procedura, povezivanju aktera u okviru industrije i obrazovanju kadrova u ovoj oblasti.

Ovogodišnji okrugli sto operatora bio je posvećen izgradnji domaćih AI kapaciteta i usluga, koji postaju ključna infrastruktura nacionalnih privreda. Vladan Tasić predstavio je Orion AI Factory, regionalnog NVIDIA partnera, njegov poslovni model i najavio nova ulaganja u GPU kapacitete. Mišo Janković iz kompanije Data Cloud Technology najavio je instalaciju novog superkompjutera sa više od 640 GPU-ova i objasnio koje je tehničke adaptacije bilo neophodno sprovesti u Državnom data centru u Kragujevcu kako bi rad savremene AI infrastrukture bio moguć. Posebno je istakao da AI suverenost, pored hardvera, podrazumeva i kontrolu nad podacima, AI platformom, modelima i celokupnim poslovnim procesom. Kompanije Yettel i Telekom Srbija najavile su razvoj sopstvenih hibridnih platformi, koje će korisnicima omogućiti skalabilne on-premise i cloud AI kapacitete, uz veću kontrolu nad osetljivim podacima i radnim opterećenjima. Predstavnici svih kompanija istakli su značajna ulaganja u izgradnju internih AI timova. Ovo je bilo uslovljeno kako nedostatkom pouzdanih spoljnih partnera, tako i brzinom promena u AI industriji i procenom da bi dugotrajno traženje spoljnih izvođača moglo da uspori razvoj. Takođe su naglasili da je ovaj proces veoma izazovan zbog ograničenog broja stručnjaka i velike konkurencije na tržištu rada, ali i da dugoročno donosi brojne koristi.

Vrhunac večeri bila je diskusija o 30 godina interneta u Srbiji, koju je vodio Slobodan Marković. Okupila je neke od istinskih pionira srpskog interneta: Mirjanu Tasić, članicu tadašnje ekipe YUNIC-a, kojoj, između ostalog, dugujemo zahvalnost za naš nacionalni internet domen; prof. dr Zorana Jovanovića iz Računskog centra Univerziteta u Beogradu, tadašnjeg glavnog čvorišta Akademske mreže; Pavla Pekovića, Sezamovca i člana ekipe profesora Bože Radenkovića sa Fakulteta organizacionih nauka; Dragoljuba Nekića Necu, koji je radio na uspostavljanju prvog internet linka BeoTelNeta; i Mirjanu Rosić iz tadašnjeg EUnet Jugoslavije, zahvaljujući kome je internet postao dostupan svima.

Učesnici su se prisetili godina u kojima se elektronska pošta švercovala tokom sankcija, ali i vremena u kojem je raznolika mreža entuzijasta, svako na svoj način i svi zajedno, gradila znanje i veze neophodne za razvoj akademske mreže i prvih internet provajdera. Sve to postignuto je u izuzetno teškim uslovima međunarodnih sankcija, ratova i ekonomskog propadanja, sa veoma ograničenim resursima, ali uz veliki entuzijazam, hrabrost i, ponekad, dobru dozu sreće.

Istorijska paralela između vremena od pre 30 godina i današnjice pokazuje da je akademska zajednica jedna od najvećih pokretačkih snaga Srbije, kao i koliko je važno stvarati prostor za radoznalost, eksperimentisanje i sticanje novih znanja i, što je najvažnije, nikada ne zaboraviti više puta dokazanu sposobnost naših ljudi za velika dela, čak i u najtežim okolnostima, navodi se u saopštenju.

Konferencija je završena tradicionalnim nagradnim kvizom i druženjem uz koktel, a ovogodišnji RSNOG održan je pod pokroviteljstvom Fondacije RNIDS i Serbian Open eXchange (SOX), dok su podršku pružili sponzori Pulsec powered by Telekom Srbija, Team Cymru, Unicom Telecom, Yettel i ICANN, kao i prijatelji konferencije Data Cloud Technology, CETIN, RETN, RIPE NCC, Unlimited.rs, WEDOS, Orion Telekom, Beenet i Zelendata centar.