… Ukoliko vam se ne sviđaju ova predviđanja, ili mislite da niste spremni, setite se da vaš “pametni” telefon, od koga toliko danas zavisite, nije postojao pre 15 godina …

 

“Zamislite gradove bez ogromnih prostora za garaže, manji broj automobila na ulicama i sve druge promene koje se mogu desiti. Ako vam ovo zvuči kao daleka budućnost, lako je proveriti informaciju da su vozila koja opisujem već u testnim vožnjama po velikim svetskim gradovima. Dodajte još na sve ovo i uticaj veštačke inteligencije, i svet će za 10-20 godina izgledati mnogo drugačije od današnjeg. Ukoliko vam se ne sviđaju ova predviđanja, ili mislite da niste spremni, setite se da vaš ‘pametni’ telefon, od koga toliko danas zavisite, nije postojao pre 15 godina”, kaže Nebojša Bjelotomić, direktor Inicijative Digitalna Srbija (DSI) za naš portal www.magazinbiznis.rs, u intervjuu koji smo vodili ovog februara. Direktor DSI je uveren da će nekoliko smerova razvoja tehnologije značajno promeniti celokupno ljudsko društvo:

“Jedna od njih je da će pametni automobili koji se kreću sa malo ili nimalo interakcije sa vozačem, umnogome promeniti i automobilsku industriju ali i naš odnos prema automobilima, pre svega u vlasničkom smislu, što će onda uticati na izgled gradova. Trenutno, gotovo niko od nas ne upotrebljava svoj automobili više od 20% vremena. Automobil koji sam vrši proračune o saobraćaju u stanju je brže da se kreće i preciznije da izračunava svoju dostupnost. Osim velikih zaljubljenika u kola, mnogi od nas će rado koristiti opciju robo taxija”, objašnjava Bjelotomić, odgovarajući na naše pitanje o tome da proceni kako će se odvijati promene u digitalnom svetu narednih godina i u kom pravcu će ići.

Trenutno, gotovo niko od nas ne upotrebljava svoj automobili više od 20% vremena. Automobil koji sam vrši proračune o saobraćaju, u stanju je brže da se kreće i preciznije da izračunava svoju dostupnost. Osim velikih zaljubljenika u kola, mnogi od nas će rado koristiti opciju robo taksija.

A na naše pitanje – da li će Srbija moći da prati te savremene trendove u digitalizaciji, Bjelotomić odgovara:

“Očigledno sam jako pristrasan kad je ova tema u pitanju, tako da ću vam odgovoriti samo da mnogo ljudi radi na tome da Srbija ne zakasni u ovoj industrijskoj revoluciji”.

Opasnost po razvoj  digitalne ekonomije u Srbiji je odliv kadrova. Velika je globalna borba za kadrove, posebno one školovane, kreativne, sa energijom da probaju dok ne uspeju. Svakog dana celo društvo mora da se bori za takve ljude i sebe čini atraktivnijim za život. Srbija iz godine u godinu postavlja negativne rekorde kada je demografija u pitanju

Šta vidite kao najveću opasnost po razvoj  digitalne ekonomije u Srbiji?

“Odliv kadrova. Velika je globalna borba za kadrove, posebno one školovane, kreativne, sa energijom da probaju dok ne uspeju. Svakog dana celo društvo mora da se bori za takve ljude i sebe čini atraktivnijim za život. Srbija iz godine u godinu postavlja negativne rekorde kada je demografija u pitanju, što dodatno diže vrednost onima koje imamo. Linije fronta u ovoj borbi su gradovi od 30-50 hiljada ljudi, koje moramo učiniti dobrim mestima za lični i profesionalni razvoj. Kada neko iz bilo kog grada iz Šumadije dođe u Beograd, ta osoba je jednom nogom u inostranstvu, jer su njegove društvene veze već ‘rastanjene’ do pucanja”.

Koliko su istinite procene da je zbog rusko-ukrajinskog sukoba, Srbija dobila više hiljada IT stručnjaka iz obe države? Takođe, koliko je tačno da su neke kompanije izmestile sedište u Srbiju?

“Obe konstatacije su tačne. Nekoliko hiljada IT-jevaca je došlo u Beograd u toku 2022. sa pomenutih područja. Takođe, kompanije, od onih sa vrlo zvučnim imenima u svetu IT-ja do malih startapa, napravile su svoje kancelarije u Srbiji i realocirale svoje timove”.

Kako treba meriti uspeh na planu digitalizacije u Srbiji: kroz povećan izvoz IT usluga, broj preuzetih startapa, kroz e-usluge za kompanije i građane, digitalizovane servise i usluge državnih institucija ili nešto treće?

“Odgovor bi bio- sve pomenuto. Kompanije koje se bave IT uslugama ne samo da su podigle domaći izvoz na blizu 2,7 milijardi evra, već su i doprinele da se broj zaposlenih programera u Srbiji duplira u poslednjih četiri do pet godina. IT servisi su lokomotiva koja nam pruža priliku da gradimo povoljan internacionalni imidž, otvara vrata novih tržišta i kreira izuzetno bitno iskustvo u biznis razvoju. Sa druge strane, startapi kroz proizvode koje osmišljavaju, kreiraju i prodaju, stvaraju dodatnu vrednost, ali i okupljaju oko IT-a obrazovne profile koji nisu samo iz oblasti tehnologije. Na kraju, ništa od navedenog ne bi imalo smisla ako građani u Srbiji ne mogu da lakše i efikasnije komuniciraju sa državom kroz digitalne servise. Mogu samo da dodam da i akademski sektor ima veliku ulogu, jer je uspeo da proizvede uslovno rečeno kadrove, koji su bili potrebni za razvoj IT industrije. Verujem da će vrlo brzo, i kroz razvoj i istraživanje, te transfer tehnologije u sektore privrede, akademska zajednica doprineti uvećanju i broja i kvaliteta startapa u našem ekosistemu”.

Kompanije koje se bave IT uslugama ne samo da su podigle domaći izvoz na blizu 2,7 milijardi evra, već su i doprinele da se broj zaposlenih programera u Srbiji duplira u poslednjih četiri do pet godina. IT servisi su lokomotiva koja nam pruža priliku da gradimo povoljan internacionalni imidž, otvara vrata novih tržišta i kreira izuzetno bitno iskustvo u biznis razvoju.

Kakvu ste agendu osmislili za DSI kada ste preuzeli vodeću poziciju pre oko godinu i po dana? I da li je realizujete?

“DSI od svog osnivanja ima fokus na razvoju startap ekosistema i rad na obrazovnom sistemu u našoj državi, kako bismo stvarali kadrove koji mogu da stvaraju vrednost u uslovima dominacije digitalne ekonomije. Pored toga, izuzetno su nam važni rad na zakonodavstvu i komunikacije kao dve aktivnosti koje podupiru dva navedena cilja. Kao neko ko je bio predstavnik člana DSI-a, a onda došao na čelo organizacije, želeo sam da napravimo aktivnosti koje bi više uključile zaposlene iz kompanija članica. Jedna od takvih, koja uz usmeravanje napora DSI članica, može drastično da napreduje, jeste olakšavanje pristupa kapitalu za startape. U tom smeru smo već napravili neke korake, a jedan od njih jeste osnivanje DSI grupe Biznis anđela u okviru koje je u proteklih godinu i mesec dana, 21 investitor uložio u 6 startapa.

Pored toga, još jedna aktivnost koju realizujemo drugu godinu zaredom, a koju uvek sa ponosom ističem jeste Karijera 4.0 u okviru koje zaposleni iz firmi članica, ali i šire, u ulozi mentora rade sa učenicima 4. godine IT odeljenja na razvoju njihovih karijera. Ove godine, 55 mentora radi sa 450 učenika.

 Dodatni izvor rasta je uvek potreban

 Nedavno je završen četvoromesečni NINJA akceleratorski program kroz koji je sedam srpskih startapova imalo priliku da se dalje razvija. Taj program ste organizovali u partnerstvu sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju. U čemu je značaj?

“Diversifikacija je jedan od osnova uspeha u ekonomiji i biznisu. Razvoj saradnje sa tržištima sa kojima slabo poslujemo je preventivno delovanje protiv budućih kriza na tržištima na kojima smo uspešni, ali i dodatan izvor rasta koji je uvek potreban. I pored 2,7 milijardi izvoza IT usluga, iz naše države je u Japan u toku 2022. izvezeno 0,9 miliona USD IT servisa, a u zemlje Jugoistočne Azije 13,2 miliona USD. Ova mnogoljudna i digitalno napredna tržišta su nam zanimljiva za dalji razvoj IT industrije u Srbiji. Programom Ninja smo želeli da neke dobre firme poslovno ojačamo kroz mentorski rad, da ih pripremimo za poslovanje na pomenutim tržištima, a celo tržište podsetimo na mogućnosti kojima raspolažemo”.

Kakva je promena u profesionalnom smislu, kada se iz kompanije (u vašem slučaju SAGA, a pre toga i nekoliko drugih) pređe u neprofitnu, nevladinu organizaciju kao što je DSI? Kakva je razlika, kako ste je prihvatili i da li Vam je promena prijala, u profesionalnom smislu?

„Velika je razlika. Ritam je drugačiji, vremenski horizont je potpuno različit. Dok u firmama ‚jurite‘ rezultate na kvartalnom, maksimalno godišnjem nivou, u civilnom sektoru promene koje želite da izazovete se ne mogu videti ni u mesecima, a za neke su potrebne godine. U civilnom sektoru svako može biti saveznik, dok to u privredi nije slučaj.

Lično mi je u početku bilo malo čudno jer je promena došla nakon skoro 20 godina karijere. Svakako mislim da sam mnoge stvari za koje verujem da su dobre, doneo sa sobom, i da DSI zbog toga, insistirajući na vidljivim rezultatima, brojkama i realnom uticaju, kao jedan od aktera u civilnom društvu – odudara od neke ustaljene prakse. Način na koji posmatramo finansije i kako planiramo aktivnosti, kao i izveštavanje, u velikoj meri su slični onome sa čime sam se susretao dok sam vodio Sagu ili Fujitsu Siemens. Naravno, bez saradnika koji su spremni da prihvate takav pristup, ništa ne bi bilo moguće. Veliki plus u mom novom okruženju su ljudi. Svi sa kojima sam sarađivao i sarađujem u DSI,  želeli su da prave promene i verovali da svojim radom mogu da dovedu do promena. Takođe, svi korporativni direktori koji su članovi DSI skupštine, kad dođu na naše sastanke žele da budu deo neke vizije i strategije koju pretvaramo u aktivnosti da bi sutra stvari bile bolje. I to je jedan jaki konstantan entuzijazam i euforija, a to meni prija. I to mnogo”.

Dok u firmama ‚jurite‘ rezultate na kvartalnom, maksimalno godišnjem nivou, u civilnom sektoru promene koje želite da izazovete se ne mogu videti ni u mesecima, a za neke su potrebne godine. U civilnom sektoru svako može biti saveznik, dok to u privredi nije slučaj.

Šta je najvažniji profesionalni cilj koji želite da ostvarite svojim angažovanjem u DSI?

“Želim da posle vremena koje sam proveo u DSI, određeni, ne mali broj ljudi, kaže da smo uticali na njihovo razmišljanje, poslovno ponašanje, na razvoj – i da smo pomogli. Nadam se da ćemo kroz sve što radimo, doprineti tome da IT bude još veća i jača grana industrije koja će pozitivno uticati na celo društvo u Srbiji. Naravno, ovi veliki, ‘vazdušasti’ ciljevi su poduprti desetinama malih ciljeva i akcija, ali to je nešto o čemu pričamo i na čemu radimo zajedno sa našim Upravnim odborom – istakao je u intervjuu za naš portal Nebojša Bjelotomić.

Radojka Nikolić