Autor: Radojka Nikolić

Stevan Lomić: Od doktorske disertacije 1995. godine do danas - potpuno posvećen papirnoj industriji (Foto: Marko Urih)

Stevan Lomić: Od doktorske disertacije 1995. godine do danas – potpuno posvećen papirnoj industriji (Foto: Marko Urih, Pristop, Slovenija)

Kako ste uspeli da fabriku u gubicima oporavite, da postepeno smanjujete gubitke i povećavate investicije – pitala sam Stevana Lomića, doktora tehničkih nauka, visokopozicioniranog menadžera u slovačkoj SHP grupaciji (Slovak Hygienic Paper Group), koji je početkom juna učestvovao u otvaranju novog pogona fabrike higijenskog papira Paloma u Sladkom Vrhu, kraj Šentilja, blizu slovenačko-austrijske granice.

O čemu je reč u „slučaju Paloma“?

Stara fabrika, sa 70 godina tradicije u proizvodnji higijenskog papira u bivšoj SFRJ, pa potom u samostalnoj Republici Sloveniji i u većinskom državnom vlasništvu, tavorila je devedesetih godina, sve do početka 2016. godine kada su je kupili Slovaci, SHP Grupa, deo holdinga Eco Investment, čiji je predsednik i vlasnik Milan Filo. I taman kad su krenule investicije, kad je počeo oporavak i postepena zamena stare tehnologije, stigla je prvo pandemija korona virusa 2020. godine, a dve godine kasnije i rusko-ukrajinski sukob koji je doneo nove poremećaje na tržištu – skok cena struje i sirovina. Poremećaj tražnje u ovom segmentu je bio neminovan: prvo je na početku korone higijenski papir kupovan u ogromnim količinama, a onda je prodaja stala, jer su domaćinstva imala zalihe… Zbog niza kriznih okolnosti, Paloma je 2022. poslovala sa gubitkom od 6,3 miliona evra, ali je u 2023. godini EBITDA iznosila 10 milona evra i prihodi su povećani. No, svi gubici nisu nestali…

Da poboljša poslovanje Palome, u martu 2022. godine za predsednika, odnosno direktora Palome, Uprava je imenovala Stevana Lomića, koji je u SHP Grupi bio član UO i tehnički direktor Grupe i kao tehnološki i projektni direktor rukovodio važnim investicijama Palome u novu liniju papira (koja je zvanično upravo startovala početkom juna 2024.).

Tim povodom, u fabrici u Sladkom Vrhu, 4. juna, direktor Lomić na pitanje šta je najvažnije za oporavak fabrike, odgovara:

„Ključna stvar je tim koji se napravi. Kada formiramo tim, uzimamo i ljude koje poznajemo i one koje ne znamo lično, ali koji su odlični poznavaoci oblasti u kojoj radimo. Lično sam ponosan što smo uspeli da u Palomu vratimo dva slovenačka menadžera koji su već radili u Austriji. Jedan od njih je, na primer, vodio filijalu kompanije OBI u Gracu, vrstan je stručnjak i tamo je imao vrlo dobre uslove. Zato je veoma važno što nam se pridružio. Takođe je važno što smo direktora proizvodnje doveli iz Beograda iz Fabrike hartije Beograd, odnosno, fabrike hartije Umka. Dakle, tim je izuzetno važan, kao i diversifikacija. Takođe, važno je da u ekipi bude dosta stručnih žena. Možda su žene u pojedinim oblastima čak i bolji menadžeri od muškaraca. Imaju i disciplinu i sposobnost organizacije. A da realizujete jedan projekat, osnovni postulati su: morate da znate, hoćete i možete. Inače, u našoj industriji nema kraja unapređivanju procesa proizvodnje i investicijama. I kada uskoro odem sa pozicije direktora Palome, ostajem u grupaciji kao tehnički direktor Grupe i član Upravnog odbora“, kaže Lomić koji je u novembru 2017. godine došao u SHP Grupu kao projekt direktor, od 2018. godine je član uprave, a od marta 2022. godine predsednik uprave Paloma.

Stevan Lomić (levo), slovenački premijer Robert Golob (u sredini) i Milan Filo (predsednik i vlasnik SHP Grupe) u obilasku novih pogona fabrike Paloma, Sladki Vrh, 4.juna 2024. g.

Stevan Lomić (levo), slovenački premijer Robert Golob (u sredini) i Milan Filo (predsednik i vlasnik SHP Grupe) u obilasku novih pogona fabrike Paloma, Sladki Vrh, 4.juna 2024. g. (Foto: Marko Urih, Pristop, Slovenija)

Poznavajući dobro procese rada i u Grupi i u Palomi, Stevan Lomić kaže da fabrika Paloma ne bi opstala bez grupacije jer je trebalo dosta investirati, rušiti staru zgradu i graditi nove objekte. Grupa je investirala 130 miliona evra, a slovenačka država je na to dodala subvenciju od osam miliona evra. Time je uloženo u novu tehnologiju: dve konverter linije i potpuno automatizovano skladište za gotove proizvode sa deset spratova i oko 25.000 paletnih mesta. Paloma godišnje proizvodi 87.000 tona higijenskog papira koji se prerađuje u toaletni papir, papirne ubruse i maramice. Poizvodi se izvoze na tržišta Adria regiona i u Evropsku uniju. Najviše se proda u Nemačkoj, Austriji i na domaćem tržištu. Ova nova investicija povećava proizvodne kapacitete za deset hiljada tona higijenskog papira godišnje.

O tome zašto su se Slovaci odlučili baš za kupovinu slovenačke Palome pre sedam godina, Lomić kaže da je brend Paloma bio zanimljiv, jer je SHP grupacija već imala u vlasništvu proizvođača higijenskog papira Celex u Banjaluci od 2001. godine. Na otvaranju novog pogona u Sladkom Vrhu, najavljen je nastavak investiranja u Banjaluci, takođe od oko 130 miliona evra, ali u nekoliko faza narednih godina.

„Za izgradnju liderske pozicije u regionu, SHP Grupi je važna Paloma, a osim toga, Paloma je važna i kao dobar brend u bivšoj Jugoslaviji. Uz to, ova lokacija, praktično, na slovenačko-austrijskoj granici važna je u tržišnom smislu, i za nemačko govorno područje“, kaže Lomić.

Kao vrstan poznavalac proizvodnje papira, jer se od studija i svoje doktorske disertacije potpuno posvetio toj industriji, Stevan Lomić kaže da je Paloma, najnovijom investicijom, postala visokotehnološka kompanija:

„Mi nemamo prljavu tehnologiju, jer koristimo čistu celulozu i to sertifikovanu celulozu. To znači da moramo sertifikatom da dokažemo da svako drvo koje koristimo potiče sa plantaže, a ne ono koje se dobija krčenjem prašuma. Takođe, smanjili smo potrošnju i električne i termalne energije u proizvodnji, a koristimo nuklearnu energiju, solarne panele, gas i paru koji nastaju iz biomase“, kaže Lomić, uz objašnjenje da sirovinska celuloza stiže u Sladki Vrh iz Čilea, Argentine i Brazila za kratka celulozna vlakna, dok se za duga vlakna koristi celuloza iz Finske, Nemačke, Češke i iz skandinavskih zemalja.

I pored ovako uspešne internacionalne karijere koju gradi, dr Stevan Lomić ne zaboravlja Beograd (doduše rođen je u Kraljevu pre 52 godine, ali zato što su sticajem okolnosti tada tamo živeli). U Beogradu je proveo detinjstvo i mladost, upisao Mašinski fakultet 1989. godine i 1991. godine otišao u Beč. Tamo je dovršio studije i doktorirao na Tehničkom fakultetu.

„Zato sam se i odlučio za papirnu industriju jer je kompanija, koja je jedan od najvećih proizvođača mašina za papir u Austriji, tražila doktoranta za temu specijalan način proizvodnje papira. Celog života sam u papirnoj industriji. Ima i izazova i zadovoljstva, a austrijska papirna industrija se ubraja u najjače u Evropi“, kaže Lomić.

Na pitanje da li je bilo poziva iz Srbije da radi u zemlji rođenja, Lomić odgovara da je bilo više mogućnosti za povratak u Beograd, ali se nikad ništa nije realizovalo.

„I dalje redovno dolazim u Beograd, pogotovo na košarkaške utakmice – i Crvene zvezde i Partizana. Čak i moja deca, koja su u Austriji rođena, veoma vole da dolaze u Beograd. Važno je da se Srbija ekonomski razvija i da se približi članstvu u EU. I sam pristup jedne države EU donosi mnogo u smislu standardizacije poslovanja i dostizanja stabilnosti, a to je za srpsku ekonomiju i razvoj veoma važno“, rekao je Stevan Lomić u razgovoru za naš portal.

Stevan Lomić (drugi sdesna, u prvom redu) sa delom zaposlenih u Palomi, na svečanom otvaranju novih pogona, 4. juna 2024. g. (Foto: Marko Urih, Pristop, Slovenija)

Stevan Lomić (drugi zdesna, u prvom redu) sa delom zaposlenih u Palomi, na svečanom otvaranju novih pogona, 4. juna 2024. g. (Foto: Marko Urih, Pristop, Slovenija)