Evropskoj uniji je bilo potrebno više od godinu dana da prepolovi stopu inflacije i da je u maju 2023. godine svede na 6,1%. To je približni nivo inflacije koji je zabeležen u martu 2022. godine: tada je rast potrošačkih cena u EU iznosio 6,2%. Dakle, posle 14 meseci, inflacija se u EU vratila na nivo od oko 6%, što je i dalje visoko, ali značajno niže od 11,5% koliko je iznosila u oktobru 2022. godine.

A koliko će još vremena biti potrebno Srbiji da prepolovi sadašnji nivo inflacije od 14,8%, koji je statistika zabeležila u maju 2023. godine? To pitanje ostaje otvoreno, uprkos optimističnim najavama centralne banke Srbije i predstavnika vlade, da će u drugoj polovini doći do značajnijeg pada cena.

Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije

Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije

Kako sada stoje stvari, da nije Mađarske koja je i u maju ove godine imala najveću inflaciju u Evropi od  22,8% (u aprilu 24,8%), Srbija bi zabeležila najveću stopu inflacije u Evropi. Čak su i Baltičke države, koje su prošle godine i početkom ove, imale značajno veću inflaciju, sada usporile inflaciju, iako je i dalje dvocifrena. Tako je u maju 2023. Estonija imala inflaciju od 11,2%, Letonija 12,3% i Litvanija 10,7.

Kakva je struktura rasta potrošačkih cena u maju, u državama evrozone?

I u državama evrozone najviše su rasle cene hrane: 12,5%, a zatim slede neenergetska industrijska dobra sa 5,8%, usluge sa 5,0%, dok su izdaci za energetiku smanjeni za 1,7% jer je na tržišti došlo do pojeftinjenja energenata. To se, kao što znamo, u Srbiji nikada nije dogodilo, a kako stoje stvari – niti će se dogoditi.

Kakva je struktura rasta potrošački cena u Srbiji, u maju u odnosu na isti mesec prethodne godine? Kod nas je segment hrane i bezalkoholnih pića na prvom mestu sa rastom cena od 23,2%, a u okviru toga su najviše rasle cene povrća i to prosečno za 38,3%, pa slede cene u segmentu – mleko, sir, jaja – sa rastom od 35,1% i ostali prehrambeni proizvodi sa rastom cena od 26,5%. I tako dalje, sve do procenta od 23,5% za koliko su porasle cene stanovanja, uključujući izdatke za potrošnju energenata.

Ako se vratimo podacima o inflaciji za maj 2023. godine u državama Evropske unije, tamo je počelo snižavanje. Tako Belgija ima inflaciju  2,7% i Luksemburg od 2,0%, što je najniža inflacija, a slede: Španija 2,9%, Kipar 3,6%, Grčka 4,1%, Finska 5,2%, Portugal 5,4%, Francuska 6%, Nemačka 6,3% i tako dalje, sve do Slovenije od 8,1% i Hrvatske od 8,3%.

Ali, osim država EU, nižu inflaciju imaju i države u našem neposrednom okruženju: Makednoija 11,3%, u Crnoj Gori 8,6%, u Bosni i Hercegovini oko 8%…

Kada se sve to ima u vidu, a još i mnogo toga od mogućih ekonomskih neprilika, posebno u prehrambeno-agrarnom sektoru, prilično je izvesno da Srbija neće uskoro uspeti da prepolovi sadašnju majsku inflaciju od 14,8%, što je za građane i porodični budžet još jedna nepovoljna vest polovinom ove 2023. godine.

R. Nikolić