Piše: Danilo Mrvaljević, direktor Sektora trezora i ALM, Banca Intesa

Nedoumica koja poslednjih godina zaokuplja sve više pažnje javnosti jeste mogućnost da američki dolar ustupi svoj većinski udeo u međunarodnim plaćanjima i deviznim rezervama nekoj drugoj valuti. Postavlja se pitanje: koliko je verovatno da nova dominantna valuta bude evro ili kineski juan, valuta druge po veličini svetske ekonomije? Ili to možda može postati neka treća, zajednička valuta, čije su formiranje ove godine najavile zemlje koje čine BRIKS – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, uz naknadni prijem Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Irana, Etiopije, Egipta i Argentine?

Prema statistici Međunarodnog monetarnog fonda iz marta 2023. godine, udeo američkog dolara u deviznim rezervama centralnih banaka svih zemalja sveta iznosio je 59%, evra 20%, japanskog jena 5%, a kineskog juana 2,6%. Iako je udeo dolara značajno opao u odnosu na stanje iz 2021. godine, kada je bio gotovo 73%, ipak je i dalje jasno da centralne banke gotovo svih zemalja sveta najveći deo svojih deviznih rezervi odlučuju da drže u američkoj valuti.

Prema statistici Međunarodnog monetarnog fonda iz marta 2023. godine, udeo američkog dolara u deviznim rezervama centralnih banaka svih zemalja sveta iznosio je 59%, evra 20%, japanskog jena 5%, a kineskog juana 2,6%. Iako je udeo dolara značajno opao u odnosu na stanje iz 2021. godine, kada je bio gotovo 73%, ipak je i dalje jasno da centralne banke gotovo svih zemalja sveta najveći deo svojih deviznih rezervi odlučuju da drže u američkoj valuti. Za to postoje već dobro poznati razlozi, od kojih se najčešće navode: najdublje i najlikvidnije tržište finansijskih instrumenata, jak pravni sistem i snažan institucionalni okvir državnog upravljanja u kojem nema apsolutne moći jedne političke figure da presudno utiče na kurs monetarne i fiskalne politike, ekonomska dominacija SAD nakon prevage u hladnom ratu i sloma Sovjetskog saveza, kao i vojna kontrola globalnih pomorskih komercijalnih ruta i time de facto nadgledanje svetske trgovine koja se obavlja okeanima. Kako se to kolokvijalnim rečnikom kaže: kapital „voli“ predvidivost, jasna pravila igre i sigurnost. Otud i ne čudi da je američka valuta bez relevantnog rivala u međunarodnim finansijama od ukidanja „zlatnog standarda“ 30-tih godina prošlog veka, budući da SAD nakon Drugog svetskog rata postaju privredni i vojni lider koji posle sloma Sovjetskog saveza 90-tih godina učvršćuje svoju globalnu geopolitičku dominaciju.

U poslednjoj deceniji su američki predsednici birali da obilato koriste sankcije i praćenje finansijskih tokova, što je rezultiralo činjenicom da je gotovo četvrtina sveta pod nekim vidom finansijskih ograničenja koje je nametnuto od strane administracije SAD.

Međutim, nove tehnologije međunarodnih plaćanja i geopolitička previranja u poslednjoj deceniji  dovele su do intenziviranja narativa da se vreme dominacije dolara polako bliži svom kraju. Privredno jačanje zemalja u razvoju, pre svega Kine i ostalih okupljenih u organizaciji BRIKS, otvorilo je pitanje moguće alternative dolaru u sve većem prometu roba i usluga između ovih zemalja i ostatka sveta. Poseban motiv za zamenu dolara nekom drugom valutom dobile su one zemlje koji su se našle pod nekim od režima ekonomskih sankcija SAD, čime je uvedena praksa svojevrsnog pretvaranje dolara u oružje za uticaj na ove zemlje da promene svoje politike u skladu sa interesima američke administracije. Međubankarska plaćanja u svetu su do skora bila gotovo u potpunosti vršena preko SWIFT transakcionog sistema, čime je bilo moguće jednostavno locirati i uticati na novčane tokove koji su se transferisali između banaka. Kao što magazin Financial Times navodi, lista sankcionisanih entiteta od strane SAD službi za kontrolu stranih finansijskih tokova je danas duga preko 2.200 stranica i na njoj je više od 12.000 imena pravnih i fizičkih lica iz celog sveta. U poslednjoj deceniji su američki predsednici birali da obilato koriste sankcije i praćenje finansijskih tokova, što je rezultiralo činjenicom da je gotovo četvrtina sveta pod nekim vidom finansijskih ograničenja koje je nametnuto od strane administracije SAD.

Na nedavnom zasedanju BRIKS-a smo čuli sve glasnije inicijative članica da ta zajednica ponudi zajedničku valutu, koja bi postepeno menjala dolar u plaćanjima među članicama.

Nakon što su 2018. godine SAD stupile u otvoreni trgovinski rat sa Kinom, druga po veličini ekonomija sveta je postala sve vokalnija u inicijativama za dedolarizaciju svetskih finansijskih tokova. Istovremeno, Kina kao ekonomski najsnažnija zemlja u okviru BRIKS-a, svojim strateškim projektom infrastrukturnog razvoja „jedan pojas – jedan put“ aktivno mobiliše i vrši „meki uticaj“ na zemlje Evro-Azije i Afrike kroz investicije i kreditne aranžmane. Takođe, Kina ubrzano razvija svoj sistem međubankarskog transferisanja u juanima, kao i svoju digitalnu valutu, nudeći svim ovim zemljama mogućnost da povećanu ekonomsku razmenu sa Kinom saldiraju u njenoj valuti i „ispod radara“ SAD. Na nedavnom zasedanju BRIKS-a smo čuli sve glasnije inicijative članica da ta zajednica ponudi zajedničku valutu, koja bi postepeno menjala dolar u plaćanjima među članicama.

Čini se da će dolar još sigurno koju deceniju biti valuta izbora za najveći deo finansijskih transakcija i dominanta valuta za čuvanje deviznih rezervi u svetu.

Ono što je izvesno, za sada ne postoji valuta koja po već navedenim fundamentalnim karakteristikama može biti alternativa dolaru. Evro, kao drugoplasirana valuta izbora za čuvanje deviznih rezervi centralnih banaka, teško da može uliti više poverenja nakon geopolitičkog komešanja koje je pratilo početak rata u Ukrajini i evidentne nesamostalnosti Evropske unije u vođenju vlastite spoljne politike. Zemlje BRIKS-a se, s druge strane, ne mogu baš pohvaliti visokim stepenom izgrađenosti nezavisnih institucija državne administracije i tradicijom pravnog poretka van uticaja vladajuće političke partije i/ili predsednika države. Vidimo, takođe, da geopolitičko zaoštravanje i povećanje verovatnoće izbijanja novih regionalnih oružanih sukoba većeg obima dodatno afirmišu dolar kao valutu sigurnog utočišta. Imajući sve navedeno u vidu, čini se da će dolar još sigurno koju deceniju biti valuta izbora za najveći deo finansijskih transakcija i dominanta valuta za čuvanje deviznih rezervi u svetu.