Suša je značajno umanjila prinose u poljoprivredi, što je posredno uticalo na smanjenje BDP u trećem kvartalu

Suša je značajno umanjila prinose u poljoprivredi, što je posredno uticalo na smanjenje BDP-a u trećem kvartalu, uz ostala usporavanja u privredi i u industriji

Privredna aktivnost je usporila u trećem tromesečju i prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda Srbije iznosio je 1,1%, navodi se u saopštenju Narodne banke Srbije od 10. novembra, u kome je objavljeno dalje povećanje referentne kamatne stope do nivoa od 4,5%. Kako se navodi, ovaj usporeni nivo rasta BDP-a od 1,1 odsto u trećem tromesečju, dolazi posle relativno visokog rasta BDP-a u prvoj polovini godine od oko 4,1% međugodišnje,

U obrazloženju NBS se navodi da je usporavanje privredne aktivnosti veće od očekivanog, a na to su, pre svega, uticali ovogodišnja suša i znatno lošija polјoprivredna sezona od pretpostavlјene, smanjenje eksterne tražnje, kao i nastavlјen rast troškova u proizvodnji, koji se pre svega odražava na nižu proizvodnju u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji. Takođe, zbog niskog vodostaja reka nastavlјen je i pad aktivnosti u sektoru energetike. Izvršni odbor NBS očekuje da će domaća privredna aktivnost biti usporena i u ostatku ove i početkom naredne godine, a da će nakon toga ubrzati, kako budu slabili efekti faktora koji su uticali na nižu eksternu tražnju, kao i usled planirane realizacije investicionih projekata, pre svega u infrastrukturu, navodi se u saopštenju NBS.

“U zavisnosti od globalne geopolitičke situacije i kretanja klјučnih monetarnih i makroekonomskih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja u narednom periodu, Narodna banka Srbije će procenjivati da li ima potrebe za nastavkom zaoštravanja monetarnih uslova i u kom obimu. Prioritet monetarne politike i dalјe će biti obezbeđenje cenovne i finansijske stabilnosti u srednjem roku, uz podršku dalјem privrednom rastu”, navedeno je u saopštenju Narodne banke Srbije.

Ukratko, ovaj minimalni rast srpskog BDP-a u trećem tromesečju došao je zbog velike suše i loše poljoprivredne sezone, zbog smanjene potražnje a povećanih troškova proizvodnje, zbog smanjene proizvodnje u građevinarstvu i u prerađivačkoj industriji, a na sve to se nastavio i pad proizvodnje u sektoru energetike. Da situacija bude još nepovoljnija, očekuje se da će se usporavanje privrede nastaviti i u četvrtom ovogodišnjem kvartalu, pa i početkom sledeće godine, a tek potom bi moglo doći do oporavka u 2023. Da li i kako – otvoreno je pitanje, u vreme neizvesnosti u narednom periodu.

R. Nikolić