Region Zapadnog Balkana ulazi u novo poglavlje zaštite prirode. Vođen Zelenom agendom za Zapadni Balkan (Green Agenda for the Western Balkans), region je posvećen usklađivanju sa Evropskim zelenim dogovorom (EU Green Deal) i globalnim ciljevima u oblasti biodiverziteta i obnove ekosistema.

Usvojena 2020. godine, a revidirana kroz Dubrovačku deklaraciju u oktobru 2025. godine, Zelena agenda za Zapadni Balkan predstavlja najznačajniji regionalni okvir za očuvanje prirode i životne sredine. Ovaj dokument definiše jasan put ka klimatski neutralnom regionu do 2050. godine i predstavlja ambicioznu viziju zasnovanu na očuvanju biodiverziteta, obnovi ekosistema i jačanju otpornosti regiona na klimatske promene, navodi se u saopštenju za medije organizacije IUCN (International Union for Conservation of Nature) .

U okviru revidiranog Akcionog plana Zelena Agenda za Zapadni Balkan, Stub 5: Zaštita prirode i biodiverziteta, predviđa aktivnosti za zaustavljanje gubitka biodiverziteta, obnovu ekosistema i integrisanje Rešenja zasnovanih na prirodi (RZS, Nature-based Solutions, engl.) u planiranje klimatskih i razvojnih politika. Jedna od aktivnosti ovog stuba Akcionog plana, Aktivnost 39, podrazumeva izradu i sprovođenje Plana obnove šumskih predela Zapadnog Balkana (Western Balkan Six Forest Landscape Restoration Plan).

Ovaj plan će služiti kao strateški okvir za koordinisanu obnovu degradiranih šumskih predela širom Zapadnog Balkana. Šume imaju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta, skladištenju ugljenika i prilagođavanju klimatskim promenama. Obnova šumskih predela je od velikog značaja jer predstavlja dugoročan pristup vraćanju ekološkog integriteta u degradiranim šumskim područjima, što direktno doprinosi očuvanju prirode i dobrobiti ljudi.

Izradi Plana obnove šumskih predela Zapadnog Balkana prethodi sveobuhvatni Izveštaj o proceni mogućnosti obnove (Restoration Assesement Opportunity Report) kojim će se prvo identifovate prioritetne lokacije za obnovu šumskih predela i postaviti merljivi ciljevi za unapređenje biodiverziteta i jačanje otpornosti ekosistema. Ovaj izveštaj predstavlja sveobuhvatnu analizu trenutnog stanja šumskih predela na Zapadnom Balkanu, obuhvatajući sve aspekte biodiverziteta, promene u šumskom pokrivaču, kao i identifikaciju područja podložnih katastrofama. Ključni rezultat ovog izveštaja biće prostorne karte koje identifikuju prioritetne šumske predele za obnovu, sa ciljem unapređenja ekološkog integriteta šuma, poboljšanja povezanosti staništa, zaštite područja važnih za biodiverzitet i smanjenja rizika od katastrofa.

Na osnovu ovog izveštaja, regionalni plan će potom definisati jasne i primenljive korake za unapređenje stanja šumskih predela, sa posebnim fokusom na područja kritična za očuvanje biodiverziteta i prilagođavanje klimatskim promenama. Jačanjem regionalne saradnje i davanjem ciljanih preporuka za relevantne nacionalne planove i sektorske politike, plan će služiti kao strateški vodič za obnovu šumskih predela u prekograničnim područjima regiona.

Očekuje se da će sprovođenje ovog plana, nakon njegovog usvajanja, ojačati regionalnu saradnju i unaprediti obaveze preuzete u okviru EU Strategije o biodiverzitetu do 2030. godine, Kunming–Montreal Globalnog okvira za biodiverzitet, Pariskog sporazuma i drugih relevantnih međunarodnih sporazuma.

Kako bi se ova vizija sprovela u praksu, neophodno je mobilisati resurse i podstaći partnerstva, uključujući sve relevantne zainteresovane strane, donatorsku zajednicu i privatni sektor, da udruže snage u podršci sprovođenju regionalnog plana.

Kako bi se ova vizija ostvarila, saradnja je od ključnog značaja. Radna grupa za biodiverzitet Zapadnog Balkana (BDTF WB), uspostavljena u okviru Saveta za regionalnu saradnju (RCC) i koordinisana od strane IUCN-ove Regionalne kancelarije za istočnu Evropu i centralnu Aziju, ima centralnu ulogu u oblikovanju politika u oblasti biodiverziteta, savetovanju vlada, razmeni znanja i povezivanju sa evropskim i globalnim procesima.

Pod njenim okriljem, novoosnovana Tematska grupa za obnovu ekosistema (TG ER) pruža naučnu i stratešku podršku obnovi ekosistema u sprovođenju ključnih regionalnih politika, uključujući i navedeni plan.

Jednako važan je i proces konsultacija, koji će okupiti institucije državne uprave, javna preduzeća, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i stručnjake iz oblasti šumarstva, biodiverziteta, poljoprivrede i smanjenja rizika od katastrofa. Ove konsultacije obezbediće da plan uvaži sve ekološke, društvene i ekonomske realnosti regiona.

„Izrada Plana obnove šumskih predela Zapadnog Balkana biće prekretnica za region i predstavljaće zajednički regionalni napor da se obnove šumski predeli i obezbede koristi koje oni pružaju. To pokazuje našu kolektivnu posvećenost obnovi ekosistema, jačanju klimatske otpornosti i zaštiti prirode za buduće generacije“, izjavio je Oliver Avramoski, direktor IUCN-ove Regionalne kancelarije za istočnu Evropu i centralnu Aziju sa sedištem u Beogradu.

Ove aktivnosti su organizovane u okviru projekta ADAPT 2.0: Rešenja zasnovana na prirodi za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama na Zapadnom Balkanu, uz podršku Švedske. One predstavljaju platformu za efikasnije sprovođenja revidiranog Akcionog plana Zelene agende za Zapadni Balkan, kao i za istraživanje i izradu izveštaja i strategija, poput Plana obnove šumskih predela, te definisanje misije, ciljeva i okvira za praćenje obnove šumskih predela na Zapadnom Balkanu. Zajedno, ovi napori postavljaju temelje za razvoj regionalne saradnje u oblasti obnove šumskih predela.

Izrada plana predstavlja važan korak ka zelenijoj i otpornijoj budućnosti Zapadnog Balkana. Izveštaj o proceni mogućnosti obnove biće finalizovan 2026. godine i služiće kao osnova za pripremu Plana obnove šumskih predela. Nakon što ovaj plan bude izrađen i usvojen, predstavljaće okvir koji će doprineti obnovi šumskih predela širom regiona, unapređenju biodiverziteta i jačanju otpornosti ekosistema za generacije koje dolaze, navedeno je u saopštenju.