Piše: Radojka Nikolić

Nedavno su analitičari britanske agencije Rojters ocenili da se  povećavaju izgledi da Kina uspešno realizuje ekonomski scenario Zlatokosa (termin pozajmljen iz dečje bajke, vidi na kraju teksta*) koji podrazumeva stabilan rast bez visoke inflacije. Povod za tu procenu su, naravno, najnoviji statistički podaci o kineskoj ekonomiji, posle potpunog izlaska iz kovid-19-karantina koji je najduže trajao u ovoj (donedavno) najmnogoljudnijoj zemlji sveta (sada je prva Indija jer ima 2,9 miliona stanovnika više!).

Dakle, prema zvaničnim podacima (o kojima smo već pisali https://magazinbiznis.rs/finansijska-trzista-i-inflacija/), Kina je u martu imala najnižu inflaciju na svetu i iznosila je 0,7%, što je još niže od februarske koja je takođe niska i iznosila je samo 1%. Uz to, kineska centralna banka drži relativno nisku stopu referentne kamate na 4,3%, a ostvaren je industrijski rast od 2,4% u prva dva ovogodišnja meseca, u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

Za ovu godinu Kina je projektovala rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5%, uz inflaciju od 3%, što će svakako biti najbolji rezultat na svetu, u godini u kojoj se SAD i Evropa bore da zadrže inflaciju na 5%, a privredni rast na najviše 1% (planovi EU). I dok je otvoreno pitanje da li će u tome uspeti, izgleda da je za Kinu „Zlatokosa“ sasvim realna.

Zahvaljujući čemu sada Kina ostvaruje ovako solidne rezultate, dok je veliki deo svetske ekonomije u krizi?

Prema analitičarima Rojtersa, Kina se, pre svega, dobro snabdela energentima. Kupovala ih je po relativno niskoj ceni od Rusije, napravila dugoročne, višegodišnje ugovore i obezbedila rezerve. Znači – problem energenata i cena rešen, što je jedan od pokretača inflacije u svetu. Zatim, što se tiče hrane, Kina je u periodu zatvaranja zbog pandemije kovid-19, pojačala proizvodnju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Na primer, proizvodnja svinjskog mesa je u 2022. godini dostigla osmogodišnji maksimum, te je početkom ove godine cena svinjetine pala za iznad 10%. Svi lanci snabdevanja su dovedeni u red i nema više cenovnih pritisaka.

Tako izgleda slika u vezi za pritiscima na rast cena iz sektora energenata i hrane, što znači da otud pritisaka neće biti. A odakle će doći ekonomski rast, kad se privrede SAD i Evropa bore da zadrže „nos iznad vode“ i ne uđu u recesiju?

Oprobana forumula je izgradnja infrastrukturnih objekata: putevi, mostovi, aerodromi, luke. Kina će ih i dalje graditi i obezbeđivati privredni rast. Međutim, za rast BDP-a važna je i lična potrošnja, a to znači da je važno da se stotine miliona imućnih građana Kine ne razlete odmah po svetu da tamo troše svoj novac posle trogodišnjeg karantina i izolacije zbog pandemije. E, da bi se otežao odlazak u inostranstvo, prva barijera bi trebalo da budu skupe avionske karte. Prosečne cene avionskih karata za letove za i iz Kine, u januaru ove godine poskupele su više nego duplo u odnosu na 2019. godinu. A tu su i druge barijere: odugovlačenje odobravanja viza, sporije izdavanje pasoša, komplikovana administracija, duge procedure…

No, drugi poziv građanima na trošenje novca u Kini i ulaganje u razvoj domaćeg turizma, usledio je upravo ovih dana, krajem aprila, a odnosi se na prvomajske praznike. Naime, kako je preneo Kineski radio Internacional (KCI), očekuje se da će rast kineske turističke industrije biti dodatno podstaknut prvomajskim praznikom, te da će domaća putovanja biti na nivou iz 2019. godine.

Kako piše kineski Ekonomski dnevnik, a navodi KCI, velike onlajn turističke kompanije, turističke agencije i hoteli prijavili su porast rezervacija, koje su već dostigle nivo iz 2019. godine. Od 10. aprila, rezervacije za smeštaj u zemlji, prevoz i ulaznice za atraktivna mesta za odmor porasle su za oko 200 odsto u poređenju sa istim periodom 2019. godine, pokazuju podaci sa platformi za e-trgovinu Meituan i Dadžong Dianping. Zato su kineske državne železnice dodale još 1.500 vozova dnevno, pa će tokom petodnevnog praznika, sve do 4. maja, svakodnevno saobraćati oko 10.500 savremenih i brzih putničkih vozova…

Može li biti još nekih problema za kinesku ekonomiju? Može, ukoliko se uspori, pored ostalih tržišta, i oporavak evropske privrede. To će pogoditi i Kinu koja neće imati dovoljno prostora da plasira svoje proizvode i usluge. Zato Rojters citira kineskog premijera Li Ćijanga: “Peking treba da isproba sve metode da stabilizuje izvoz u razvijene zemlje“. To upozorenje pokazuje u kojoj meri globalno usporavanje ekonomije ostaje važna briga kineske ekonomije. A sa tom brigom je povezan i scenario Zlatokosa, pa ćemo tek videti da li je „kosa baš zlatna“, kao u bajci.

*Šta je privreda Zlatokosa?

Ekonomija Zlatokosa nije ni previše vruća ni previše hladna, već taman kako treba, a naziv je preuzet iz popularne dečije bajke Zlatokosa i tri medveda. Termin opisuje idealno stanje za ekonomski sistem. U tako savršenoj državi postoji puna zaposlenost, ekonomska stabilnost i stabilan rast. Ekonomija se ne širi, niti sužava u velikoj meri. Ekonomija Zlatokose je stoga dovoljno topla, sa stabilnim ekonomskim rastom da spreči recesiju; međutim, rast nije toliko vruć da bi privredu gurnuo u inflatorni status. Država Zlatokosa je takođe idealna za ulaganje jer kako kompanije rastu i ostvaruju pozitivan rast zarade, akcije imaju dobre rezultate. Ali, ekonomije Zlatokosa su po prirodi privremene, kao i zadovoljstvo koje dolazi iz čitanja bajke…