Vrt u Palati Dolmabahče: Svi satovi u palati zaustavljeni su u vreme smrti Kemal paše Ataturka 1938. godine (Foto: R. Nikolić)

Vrt u Palati Dolmabahče, u Istanbulu: Svi satovi u palati zaustavljeni su u vreme smrti Kemal paše Ataturka 1938. godine (Foto: R. Nikolić)

Piše: Radojka Nikolić

Ekonomska teorija za sada nema objašnjenje za privredni rast koji Turska ostvaruje već nekoliko godina, a koji se nastavlja i u ovoj godini. To priznaje i Svetska banka (SB) u svom najnovijem, Ažuriranom izveštaju koji je objavila 4. oktobra za Evropu i Centralnu Aziju. U izveštaju SB se navodi:

„Pozitivna ekonomska aktivnost u Turskoj se nastavlja uprkos zastojima zbog višedecenijski visoke inflacije, značajne depresijacije valute i gomilanja spoljnih obaveza. Ukupna inflacija se u avgustu ubrzala na preko 80 odsto – najbrži tempo od 1998. godine – nakon što su cene energenata nastavile da rastu, a dodatna dva smanjenja referentne kamatne stope u avgustu i septembru dovela su liru do novih najnižih vrednosti. Smanjenje kamatnih stopa produbilo je makroekonomske neravnoteže Turske, jer realne kamatne stope dublje zalaze u minus, što privredu čini osetljivom na rizike finansijske stabilnosti. Uprkos ovim preprekama, predviđa se da će rast dostići 4,7 odsto 2022. godine…“, navodi se, pored ostalog u izveštaju Svetske banke, na osnovu podataka za avgust.

U međuvremenu stigli su i podaci za septembar, a po njima, inflacija ubrzava, kamate padaju a plate rastu. Septembarska inflacija u Turskoj iznosila je 83,45%, na šta je turska centralna banka reagovala smanjenjem referentne kamatne stope sa 13% na 12%, što su strani monetaristi nazvali „novčani hari-kiri“. Ali, kao što se vidi, turska privreda ne samo što nije mrtva, već i ostvaruje rast. U čemu je „kvaka“?

Ekonomska teorija za sada, čini se, ne ulazi duboko u objašnjenja, ali svakodnevica u ovoj evro-azijskoj državi od oko 86 miliona stanovnika, pokazuje sledeće.

Velika domaća tražnja i snažan rast izvoza podstakli su veću proizvodnju, pa je u prvoj polovini 2022. godine privreda zabeležila rast od 7,5 odsto; privatna potrošnja je rasla zbog rastućih inflatornih očekivanja i višestrukih, velikih povećanja minimalnih zarada u 2022. godini, što je delimično pomoglo da se neutrališu šokovi nastali zbog rasta troškova života. Međutim, značajan oporavak je stigao iz sektora turizma. Ove godine je priliv međunarodnih turista bio veći od očekivanog, što je podstaklo rast izvoza i popunilo devizne rezerve Turske. Vlada Turske očekuje da će ovogodišnji prihod od turizma dostići čak 37 milijardi američkih dolara.

Turska “turistička panorama” za leto 2022., za samo sedam meseci (objavio je turski dnevnika Daily Sabah), izgleda tako da je od januara zaključno sa julom, registrovano 23 miliona stranih turista, što je 53% više u odnosu na prethodnu godinu. Ko se odmarao u Turskoj? Podaci pokazuju da je najviše stranih turista došlo iz Nemačke, skoro tri miliona. Za njima slede Rusi – 2,1 milion gostiju, a Britanci su na trećem mestu sa 1,8 milion posetilaca.

Turci računaju i na svoje zemljake koji žive u inostranstvu, pa se procenjuje da je oko tri miliona njih došlo na odmor u svoju domovinu.

Istanbul je ostvario najveći broj poseta, jer je najpopularnija turistička destinacija. Čak 8,5 miliona stranaca ili 36,9% svih stranih turista posetilo je ovaj grad. Na drugom mestu je Antalija, koja važi za najposećeniju mediteransku letnju destinaciju, a gde je prema podacima Turskog statističkog instituta TurkStat, letovalo 6,3 miliona stranaca. Ako se tome doda i zarada od turskog izvoza koji se za ovu godinu procenjuje na preko 600 milijardi dolara, jasno je da obezvređivanje turske domaće valute donosi devizni priliv u čvrstoj, dolarskoj valuti. Kad je reč o izvozu, tom velikom ovogodišnjem rastu doprineo je i povećan turski izvoz u Rusiju, kojoj je EU uvela sankcije, što je Turska iskoristila na višestruko najbolji način. Ako posmatramo samo ekonomski aspekt, situacija je sledeća.

Od maja i juna ove godine turski izvoz se povećava za oko 50 odsto mesečno u Rusiju, a izvozi se sve – od voća i oraha do opreme, delova i automobila.

Svetska banka i za sledeću, 2023. godinu, predviđa Turskoj rast, nešto umereniji, od oko 2,7 odsto. Da li će biti baš toliko, videćemo, to su samo procene koje se mogu revidirati. Ali, ono što je izvesno, to je dosadašnja realnost u kojoj je Turska oborila ekonomsku teoriju da nema zdravog ekonomskog rasta pri hiperinflaciji (ekonomska teorija inflaciju iznad 20% mesečno, označava kao hiperinflaciju) i da to traje već nekoliko godina unazad.

Kako, onda, ne poverovati turskom predsedniku Erdoganu koji kaže da neće dozvoliti povećanje kamata na kredite i da zbog toga treba i dalje da pada referentna kamatna stopa?! Turski predsednik je, naime, 3. oktobra (prema pisanju turskih medija) u raskošnoj palati Dolmabahče predstavio dokument o strategiji finansiranja Turske i najavio dalje smanjenje referentne kamatne stope. Po toj računici, sve jeftiniji turski proizvodi u izvozu i povoljni krediti za velike kompanije – doneće rast privrede.

Iako ekonomska nauka nema primere kada se to dogodilo, evo realnosti koja demantuje teoriju. Do kada? Videćemo. Za sada „fercera“, što bi rekao Branko Đurić – Đura.

Jedna od kapija palate Dolmabahče u Istanbulu. Palata je bila centar Otomanskog carstva od 1853. do 1922. godine (Foto: R. Nikolić)

Jedna od kapija palate Dolmabahče u Istanbulu. Palata je bila centar Otomanskog carstva od 1853. do 1922. godine (Foto: R. Nikolić)